Nakon što je 2021. objavio debitantski roman “Plamen u bezdanu” koji je rasprodan odmah iduće godine, Nenad Stojković za svoj je drugi roman, “Vatrena vila – Legenda Mile Gojsalić” nagrađen kao najbolji neobjavljeni povijesni roman 2022./2023. u sunakladništvu Naklade Bošković i gradske knjižnice Kaštela. Upravo je taj, drugi roman, večeras predstavio u Gradskoj knjižnici Rijeka. Riječ je o avanturističkom romanu koji je dramatizacija legende Mile Gojsalić, najslavnije hrvatske junakinje u stogodišnjem hrvatsko-turskom ratu.

Kako je Stojković kazao u uvodu, česte su prepirke oko toga što je zapravo povijesni roman, a svoj je predstavio kao roman inspiriran istinitim događajima, dok je sve ostalo dramatizirano i napisano gotovo kao scenarij za film.

– Kada biram teme iz domaće povijesti, zanimaju me samo one gdje smo bili jedinstveni u svijetu. Često se povijesne knjige vezuje uz nacionalizam i desničarstvo, a ja to uopće ne povezujem s tim i volio bih to odvojiti, jer kako ćemo inače saznati nešto o našoj prošlosti, a pogotovo o našoj najvećoj junakinji koja je kao naša Ivana Orleanska. S time da je Orleansku Bog pozvao da spašava Francusku, dok je Mila bila žena iz naroda koja je samo zasukala rukave – objasnio je Stojković.

Foto Marko Gracin

Radnja romana prati priče sjevernog Jadrana – kroz frankopanske bitke i južnog Jadrana – kroz sraz male Poljičke Republike, najslobodarskije države srednjovjekovne Europe, s najvećim svjetskim carstvom. U poljičkom selu Kostanje jedna je djevojčica odmah po rođenju označena zloslutnim nadimkom zbog Gavran kneza Dražojevića, a do trsatskog svetišta stiže dječak izvučen iz nabujale rijeke i spašen ratne oluje milošću kneginje Marije Frankopan. Slijedi odgovor na pitanje što je sudbina namijenila za njihovo odrastanje i kakvu će oni ulogu odabrati u velikim događajima s početka 16. stoljeća.

Iako je istraživanje za roman trajalo godinama, samo djelo napisano je u mjesec dana, što je doista zavidan uspjeh.

– Jedan od razloga zašto sam napisao ovu knjigu je upravo jer nema knjige, nema romana o njoj. Ivan Meštrović joj je napravio kip, Gotovac joj je napravio operu, August Šenoa joj je pisao pjesme, ali nema nijednog romana koji bi bio prijemčiv za moderno doba i koji bi inspirirao ljude da nešto saznaju o njoj, jer gomila ljudi ne zna ništa o Poljičkoj Republici, a ni o Mili Gojsalić – kazao je Stojković.

Foto Marko Gracin

Na predstavljanju knjige Stojković je prezentirao i kratku „šetnju kroz roman“, prikazujući fotografije svih mjesta radnje u knjizi – od Rima i Venecije, preko Istre do Rijeke i Krka, Jajca te naravno, Poljičke Republike. Osim toga, projicirana su i dva kratka videozapisa predstave amaterskog kazališta temeljene na Stojkovićevom romanu, a izvedene u Gradskoj knjižnici Kaštela.

Stojković je već napisao i treću knjigu, „Paralelne Rijeke“ koja je posvećena gradu Rijeci, a trenutno piše četvrtu.

Foto Marko Gracin