Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Pandemija i knjige

Kim Cuculić

Foto Davor KOVAČEVIĆ

Foto Davor KOVAČEVIĆ

U velikim gradovima poput Madrida počele su nicati nove male knjižare čiji vlasnici vjeruju u isplativost tog posla jer se ne nazire kraj pandemiji



 


Iz Španjolske, dojavljuje Hina, stiže dobra vijest – u toj je zemlji broj prodanih knjiga osjetno porastao ove godine u odnosu na 2020. Tijekom pandemije koronavirusa mnogi od 47 milijuna stanovnika Španjolske ponovo su se okrenuli knjizi, što je udahnulo život tisućama malih kvartovskih knjižara. Broj prodanih knjiga u knjižarama osjetno je porastao, za 13 posto. To je poticajan podatak za oko 3.210 samostalnih knjižara koje su od ožujka do lipnja 2020. prinudno bile zatvorene zbog pandemije. Zbog koronavirusa stanovnici su bili zaključani 100 dana u stanovima i kućama, a kad su nanovo izašli na ulice, mnogi su krenuli po knjige.



U velikim gradovima poput Madrida počele su nicati nove male knjižare čiji vlasnici vjeruju u isplativost tog posla jer se ne nazire kraj pandemiji. Unatoč važnosti knjižara, u ovom se sektoru odvija ubrzana promjena prelaska s papira i fizičkih knjižara na online čitanje i kupnju preko interneta. Prije pandemije je na svakih 100 prodanih knjiga u Španjolskoj, njih 80 posto bilo prodano u knjižarama, 15 posto preko interneta, a 5 posto su bile e-knjige. Sada se u knjižarama proda 70 posto od ukupno prodanih knjiga. Pandemija je ubrzala prodaju preko interneta. Ostaje pitanje kako privući današnje mlade, od kojih mnogi imaju problema s koncentracijom i čitaju tek kratke poruke preko društvenih mreža.





Za razliku od ovog pozitivnog trenda u Španjolskoj, u Parizu se njegovi tradicionalni bukinisti suočavaju s problemima. Riječ je o knjižarima antikvarima koji postoje već 450 godina prodajući stare knjige na zelenim štandovima duž obala Seine, no u posljednje tri godine odande su ih otjerali štrajkovi »žutih prsluka«, a dokrajčio COVID-19, pa su svoja prodajna mjesta većinom zatvorili. Nazadovoljne ovakvim razvojem događaja pariške su gradske vlasti raspisale natječaj za nove bukiniste, ali izgleda da muku muče s pronalaskom zainteresiranih kandidata, pišu francuski mediji.



Bukinisti, trgovci starim knjigama, dio su pariške baštine još od 16. stoljeća. U veljači 2019. UNESCO ih je uvrstio u francusku nematerijalnu kulturnu baštinu. Uveseljavaju turiste, ali i sve ljubitelje čitanja i knjiga. Jérôme Callais, koji je već 30 godina predsjednik Udruge pariških bukinista, smatra da je problem i u porastu prodaje knjiga online: »Amazon, brojne internetske knjižare, ljudi neka djela mogu i ‘skinuti’ s interneta… Sve nam to šteti, ljudi manje čitaju i manje nam dolaze«, rekao je ovih dana za Radio France.


Danas duž obiju obala Seine posluje ukupno 220 bukinista, a 18 štandova je prazno, zbog čega su gradske vlasti odlučile raspisati natječaj za prijavu novih knjižara koji će biti otvoren do 18. veljače 2022. Ugovor se obično potpisuje na dvije godine.


»U zadnje dvije godine i samo tri mjeseca do zatvaranja natječaja stiglo nam je tek 12 prijava«, kaže Calais, dodajući da su ih prije imali između šezdeset i stotinu godišnje. Upravo zbog toga gradsku je upravu zamolio da napravi veći publicitet za poziv na natječaj.
»Postojimo već 450 godina i nećemo samo tako nestati! Bukinisti su za Pariz ono što su gondolijeri za Veneciju i jedno bez drugoga ne može se zamisliti«, istaknuo je.


Kad je riječ o statistikama za Hrvatsku, što se tiče pandemije, ipak je najveći broj onih na čije čitalačke navike nije utjecala. Većina nas nastavila je čitati u istoj mjeri kao prije (48 posto), dok ostali nisu niti počeli (15 posto). No 21 posto pripadnika tzv. online populacije čitalo je više za vrijeme pandemije nego prije nje. Što se tiče kupovine knjiga, tu držimo stabilnu brojku – i dalje je otprilike svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu u posljednja 3 mjeseca. No, taj je broj veći ako se u obzir uzme internet populacija – knjigu je kupilo njih 62 posto. Kao važna stavka u čitateljskim životima opet se pokazao sajam Interliber koji prošle godine nije bio održan, te je istraživanje otkrilo da smo više kupovali na njegovom izdanjima uživo nego na online prodajnoj akciji. Osobe koje se mogu pohvaliti da su više čitale u pandemiji, najviše su se zabavljale krimićima, a zatim SF, fantasy i ljubavnim romanima.