Ljeto je, vrućine ne popuštaju, najbolje je smjestiti se u hladovinu i čitati
povezane vijesti
- “Generacije u pokretu”. Novi zanimljiv projekt u znaku je žena i mladih u suvremenoj europskoj književnosti
- Hena Com je i ovaj mjesec pripremila ponajbolju prozu nagrađenih pisaca iz različitih dijelova svijeta
- Grass je ljuštio luk, a Beleš lista kupus. Razgovarali smo s autorom novog romana o ratu iz dječje perspektive
ZAGREB – Ljeto je, vrućine ne popuštaju, najbolje je smjestiti se u hladovinu i čitati, pa stoga Hena Com – Knjige koje se pamte predlaže književno putovanje kroz četiri romana. »Kćeri Shandonga« roman je inspiriran istinitom pričom iz burne kineske povijesti autorice Eve J. Chung.
»Nježne godine« vrckava je i nježna komedija koja pogađa u srce, no u kojoj spisateljica Clémentine Beauvais progovara o ozbiljnim temama kao što su starost, samoća, demencija, prijateljstvo. Tu su i krimić »Mir«, drugi u nastavku Disherova nagrađivanoga krimi-serijala »Hirsch« te distopijski roman »Ovrha« domaće književnice Lade Žigo Španić.
Roman »Kćeri Shandonga«, inspiriran nevjerojatnom istinitom pričom autoričine bake, potresna je, duboko humanistička saga o preživljavanju. Eve J. Chung zorno prikazuje brutalnu tranziciju iz feudalne Kine u komunističko društvo, postavljajući ključno pitanje: hoće li žena izabrati spasiti samu sebe ili sustav koji je obezvrjeđuje?

Njezin prvijenac »Kćeri Shandonga« (2024.) postao je bestseler časopisa USA Today, uvršten je na prestižni popis The New York Times Editors’ Choice te je osvojio nagradu ALA Alex Award i BookBrowse Debut Award za najbolji debitantski roman.
Neobično iskustvo jednoga srednjoškolca, prožeto duhovitim situacijama i važnim životnim lekcijama, Clémentine Beauvais opisuje s puno topline i humora, jezikom bliskim srednjoškolcima, uz mnoštvo duhovitih, dinamičnih dijaloga.

No unatoč ležernom tonu kojim je napisan, roman »Nježne godine« progovara o ozbiljnim temama važnosti sjećanja i čuvanja uspomena, suosjećanju i povezanosti generacija, dok okvir priče izmaknut iz stvarnosti autorici omogućuje i propitivanje suvremenog društva.
U romanu »Mir« usamljeni i pronicljivi policajac Paul Hirsch nakon korupcijskog skandala pokušava spasiti karijeru u novoj policijskoj postaji i izgraditi odnose s naprasitim mještanima zabačenoga gradića u Južnoj Australiji.
Garry Disher, majstor ruralnog noira, piše dinamično i povezano. Zorno prikazuje likove, raspleće radnju i prenosi osjetilno iskustvo okrutnoga australskog krajolika. Uvjerljivim, zvučnim dijalozima uvlači čitatelja na poprište zločina, katkad s potresnim efektom, šokirajući ga rijetko viđenim, gotovo filmskim prizorima.
Radnja distopijskog romana »Ovrha« autorice Lade Žigo Španić odvija se u dehumaniziranom svijetu u kojem vladaju prigušeni totalitarizam i kontrola djelovanja i mišljenja, a gubitak individualnosti vodi prema duhovnoj pustoši.

U trenutku kad prisilna naplata stigne na Avina vrata, junakinja ovog romana spoznaje da se uz njezino ime veže tajnoviti dug te da su mnogi ljudi ovršeni na isti način.
No nije riječ samo o distopijskom romanu već i o oštroj društvenoj satiri, filozofskoj raspravi o slobodi i moći te upozorenju koliko su krhki sustavi na kojima gradimo vlastite živote.