Perina Meić

“Knjiga od kritika – Kritike, ogledi, eseji”: Važan doprinos hrvatskoj znanosti o književnosti

Kim Cuculić



Naslov »Knjiga od kritika – Kritike, ogledi, eseji« redovite profesorice Perine Meić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objavili su ove godine Ogranak Matice hrvatske u Rijeci i riječki Studio TiM, a urednici su Mladen Urem i Milan Zagorac. Za ovu knjigu autorica Perina Meić nedavno je dobila Povelju uspješnosti Julija Benešića.


Riječ je o zbirci tekstova koje je objavljivala u različitim publikacijama između 2010. i 2023. godine. Većina ih je, kako se navodi u uvodnoj napomeni, objavljena u časopisima, zbornicima ili kao predgovori i pogovori pojedinim izdanjima.


Knjiga je podijeljena u dvije veće cjeline – Znanost o književnosti te Književne kritike, eseji – koje se granaju u manje, tematski i žanrovski ujednačene skupine. Ovakva struktura čitatelju olakšava navigaciju kroz raznolike sadržaje, a također jasno pokazuje širinu autoričinih interesa: od književnopovijesnih analiza, teorijskih promišljanja, poredbenih uvida pa do književnih prikaza proze, poezije i eseja.


Akademska kritika




Već u uvodu Meić pojašnjava vlastiti pristup pisanju kritike, ili bolje reći akademske kritike, koju drži jednom od omiljenijih književnoznanstvenih formi, naglašavajući važnost argumentiranosti prosudbe, metajezične preciznosti i analitičnosti, što dosljedno primjenjuje u svojim prilozima. Posvećenost akademskoj kritici proizašla je iz autoričina višegodišnjeg znanstvenog i nastavnog rada te duboke osobne povezanosti s književnošću. Prva cjelina posvećena znanosti o književnosti donosi književnopovijesne studije i teme te komparativne i teatrološke prikaze. Među njima su studija o Nazorovoj epici, »Summa Brešićiana ili ‘totalna’ povijest hrvatske književnosti 19. stoljeća«, bilješke o metodološkom pristupu Josipa Bratulića na primjeru knjige »Hrvatsko 19. stoljeće«, inovativno istraživanje franjevačkih ljetopisa, eseji »Žene i povijest nacionalne književnosti« i »Teorijska (re)vizija strukturalizma«, tekst o bosanskohercegovačkoj teatrologiji druge polovine 20. stoljeća i drugi prilozi.


Druga cjelina Književne kritike, eseji sadrži tekstove o prozi i poeziji te eseje o ne/književnim temama. Prozni dio otvara uzbudljivi roman-triler Marije Fekete Sullivan »Sarajevski zidovi sudbine«, koji obiluje dinamikom i napetošću, brojnim obratima te je napisan u maniri vještih naratora. Tu su i zbirka kratke autobiografske proze Blanke Kraljević, kao i kratke priče Lidije Pavlović Grgić, u kojima se tematiziraju ratna zbivanja 90-ih godina prošloga stoljeća, a u kojima je autorica pokazala dobro snalaženje u vrlo zahtjevnoj književnoj formi.


Poezija i eseji


Prozni prilozi završavaju romanom hercegovačkog franjevca Ante Marića iz 2018. godine pod naslovom »Plaču li jeleni?«. U poglavlju o poeziji Meić donosi široku lepezu pjesnika, od Veselka Koromana, Pere Pavlovića i Mile Stojića, do Gorana Rema i Ive Beljan Kovačić. Posljednje poglavlje o esejistici posvećeno (ne)književnim temama donosi zanimljive informacije o »Vremenoslovlju« Blaža Marije Kuliera i svakodnevnom bilježenju meteoroloških pojava, jedinstvenom u povijesti BiH, zatim knjizi fra Ike Skoke o franjevcima u djelima Ive Andrića, dok završni prilog govori o djelu Sandre Biletić o povijesti Kiseljaka.


Kako ističu prikazivači ovog naslova, »Knjiga od kritika« Perine Meić predstavlja ne samo važan doprinos hrvatskoj znanosti o književnosti u BiH i šire, već i poziv na kulturu čitanja i dijaloga. Također, »Knjiga od kritika« nudi poticajnu refleksiju o suvremenim književnim i znanstvenim stilovima. Zbog toga će biti obvezna literatura za sve one koji žele dublje istražiti bogatstvo književnog stvaralaštva s kraja 20. i početka 21. stoljeća u BiH, ali i šire.