RIJEKA Booksina Revija malih književnosti ove je godine u znaku Magreba, a održava se u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku te ugošćuje autorice i autore iz Maroka, Alžira, Tunisa i Libije. Revija i ove godine ponovno surađuje s Human Rights Film Festivalom, koji se održava u Zagrebu i u Rijeci u Art-kinu Croatia, a zajednički su pripremili program pod naslovom »Pobunjena želja«. U riječkom Art-kinu predstavili su se književnice i književnici čiji su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja, ali su u Hrvatskoj nepoznati i neprevođeni. Zato je, kako je istaknula Dunja Kučinac iz Bookse, cilj Revije malih književnosti dovesti u Hrvatsku pisce koji nisu svima poznate književne zvijezde, ali su u svojim zemljama relevantni.

O cenzuri

Osim njihova predstavljanja hrvatskoj publici, objavljena je i mala antologija suvremene književnosti Magreba pod naslovom »Ovo tijelo nije kuća«.

U Rijeci se predstavio marokanski pisac Mohammed Berrada, književnik, kritičar, prevoditelj Barthesa i Le Clézija, sveučilišni profesor i autor sedam nagrađenih romana prevedenih na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški. Iz Alžira je stigla pjesnikinja Lamis Saidi, koja piše na arapskom i prevodi s više jezika, dok je iz Tunisa stigao Habib Selmi, autor osam romana i dviju proznih zbirki, dvaput u užem izboru za Arab Booker, smatran jednim od najvažnijih suvremenih pisaca u arapskom svijetu. Riječka publika mogla je čuti kako njihova djela zvuče u originalu na arapskom jeziku, dok je prevoditeljica Nataša Medved razgovor s autorima vodila na francuskom.

Na početku večeri Mohammed Berrada čitao je ulomak iz svoje novele »Udruženje šapata i dodira«, u kojemu tematizira kompleksan odnos između muškaraca i žena, odnosno želju prema drugom u odnosu na cenzuru koju društvo nameće. U tom smislu »Udruženje šapata i dodira« postaje simbol toga kako želja može transcendirati i da je ljubav moguća. Berrada smatra da ne postoje velike i male književnosti, nego samo humanistička univerzalna književnost koja prelazi granicu prema čitatelju. Govoreći o ulozi književnosti u arapskom svijetu, Mohammed Berrada rekao je da književnost progovara o nekim stvarima o kojima se inače ne govori, a bilo je i dosta cenzure.

Paradiranje islamom

Lamis Saidi čitala je svoju poeziju, a njeno je mišljenje da je svaka kvalitetna književnost ujedno i marginalna – nema veliku publiku i ima estetsku ili filozofsku distancu. Vezano uz temu »Pobunjena želja«, Saidi je kazala da je za nju želja uvijek pobuna – tjelesna ili intelektualna. Prema njoj, želja je prvi, izvorni anarhist, dok u samoj svojoj biti želja ostaje nezadovoljena. Doznali smo da u arapskom svijetu postoji snažan ženski glas od 1950-ih godina i da ima puno spisateljica koje govore o vlastitom doživljaju svijeta. Međutim, prema riječima Lamis Saidi, ženske literarne glasove često se ne shvaća ozbiljno, propituje se vrijednost njihovih romana ili ih se diskreditira u smislu da pišu autobiografije.

Habib Selmi čitao je ulomak iz romana »Nevinost«, u kojemu na humorističan način pristupa shvaćanju ženskog tijela u arapskom svijetu, a istovremeno je pokušao opisati shizofreniju arapskog društva. U tretiranju ženske nevinosti također je prisutno i licemjerje. Selmi je kazao da ljudi paradiraju islamom, a zapravo žive protivno toj praksi. Na pitanje iz publike je li imao problema sa svojim romanom, odgovorio je da nije, jer »političari ne čitaju knjige«, ali ima i onih kojima se nešto ne sviđa pa vrijeđaju. Na primjedbu iz publike da u Selmijevu romanu nema ženske perspektive, pisac je replicirao da smatra da su ženski glasovi zastupljeni, no da je knjigu ipak pisao muškarac.

Gosti Revije održali su i predavanje učenicima Srednje ekonomske škole u Rijeci. Riječki dio programa Revije malih književnosti organiziran je u suradnji s programskim pravcem »Kuhinja« projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.