Foto Daniel Kvapil
Dominom nagrađena predstava »U!-Bu?« je lutkarsko-glumački dadaistički kabaret Matije Solcea i Alfreda Jarryja nastao kao koprodukcija Teatra Matita, Lutkovnog gledališča Ljubljana i Cankarjevog doma
povezane vijesti
Završila je Revija lutkarskih kazališta Rijeka, 31. po redu, koja je od 2. do 10. studenoga ponovo bila mjesto susreta lutkarske umjetnosti, mašte i kreativnosti. Okupila je publiku svih generacija uz 14 predstava u izvedbi 8 inozemnih i 5 domaćih kazališta te bogat popratni program. Ovogodišnja Revija istraživala je susret tradicionalnog lutkarstva i suvremenih kazališnih izraza, a program se održavao na četirima lokacijama – u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, Dječjoj kući i Gradskoj knjižnici Rijeka. Uz predstave za najmlađe, školarce, mlade i odrasle, publika je mogla sudjelovati u radionicama i animaonici, razgovarati o budućnosti lutkarskih festivala, poslušati predavanje dramske spisateljice Nine Mitrović, razgledati lutke u riječkim izlozima te uživati u završnom koncertu Matije Solcea i njegova lutkarskog punk-cabareta »You!Who?Who!«.
Kralj Ubu
Prema glasovima publike najvišu ocjenu dobila je predstava »U!-Bu?« ljubljanskog Teatra Matita – 4,98 i time osvojila ovogodišnju nagradu Domino. Prati je predstava »Čarobna frula« Pozorišta mladih Novi Sad s ocjenom 4,92, a na trećem mjestu je »Balonom iznad Kapadokije« Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku s ocjenom 4,85. Prosječna ocjena publike svih predstava u sklopu Revije bila je 4,58.
Dominom nagrađena predstava »U!-Bu?« je lutkarsko-glumački dadaistički kabaret Matije Solcea i Alfreda Jarryja nastao kao koprodukcija ljubljanskog Teatra Matita, Lutkovnog gledališča Ljubljana i Cankarjevog doma. Kao predložak poslužio je »Kralj Ubu« francuskog književnika Alfreda Jarryja (1873. – 1907.). Ovu grotesknu farsu napisao je još u svojoj petnaestoj godini, kako bi se narugao profesoru u liceju, a s prijateljima ju je prikazao u jednom marionetskom kazalištu. Kao tadašnja oštra satira protiv buržoazije, »Kralj Ubu« sjedinjuje u sebi ljudsku glupost, taštinu, ispraznost i niskost.
»Ubu« je kultna zbirka triju drama koje groteskom, apsurdom i crnim humorom razotkrivaju ljudsku pohlepu, tiraniju i besmisao borbe za moć. U djelima »Ubu kralj«, »Ubu rogonja« i »Ubu uznik« pratimo Kralja Ubua, proždrljivog, kukavičkog i okrutnog vlastodršca čije apsurdne pustolovine postaju nemilosrdna satira politike i društva. Jarry se pritom poigrava jezikom, izvrće ustaljena kazališna pravila i stvara svijet u kojem se smiješno neprestano isprepleće sa zastrašujućim. Njegovi neobični likovi i provokativni dijalozi ismijavaju autoritete, licemjerje i nezasitnu želju za vlašću.
U predstavi »U!-Bu?«, čiji već naslov upućuje na duhovito poigravanje riječima, redatelj, skladatelj i koautor Matija Solce uvodi i elemente dadaizma, čiju je osnovu činila besmislica. Dada je, osim toga, bila nastrojena ne samo antiumjetnički i antiratno već i antikapitalistički. U svojoj misiji da pobude šok ili ljutite reakcije, dadaisti su miješali umjetničke žanrove i materijale, što je sve prisutno i u Solceovoj predstavi koja je kombinacija glume, lutkarstva i kabareta. Okupljajući glazbenike, lutkare i glumce, opisana je kao izvedba na raskrižju političkog teatra, kazališta objekata, groteskne operete i dadaističkog koncerta.
Današnji »kraljevi«
Na maloj pozornici s bijelim zastorom s prorezima, uokvirenoj glazbenim instrumentima, pojavljuju se petorica izvođača – Filip Šebšajevič, Tines Špik, Miha Arh, Miha Razdrih i Matija Solce, odjeveni u siva i crna odijela s kravatama (likovno oblikovanje, scenografiju i kostimografiju potpisuje Larisa Kazić). Okupljaju se oko znakovitog rekvizita – četke za zahod zataknute u postolje, koji će kasnije postati kraljevsko žezlo i kruna. Od tog trenutka počinje njihova začudna, groteskna i farsična suigra u kojoj prepoznajemo iluzije na današnje »kraljeve«, političare i razne moćnike opijene vlašću, novcem i izazivanjem ratova.

Foto Petar Fabijan
Za razliku od Jarryjeve kontroverzne drame koja je krajem 19. stoljeća izazvala zgražanje francuske javnosti, produkcija Teatra Matita koristi riječi kao zvučne impulse i oznake, ali i kao sredstvo dekonstrukcije teksta. Dadaistička besmislica pritom je prisutna u igranju riječima, koje se u apsurdističkim nizovima izgovaraju na francuskom, njemačkom, ruskom, talijanskom, engleskom, hrvatskom, slovenskom jeziku… Primjer je u nedogled izgovorena riječ bilijun, da bi pohlepni političar, kapitalist, poentirao u riječi – (bilijun) dolara. Jezik predstave je često i »politički nekorektan«, vulgaran, a sve kako bi se naglasio groteskan prikaz vlastodržaca. Iz spomenutih proreza na kazališnom zastoru, koji prizivaju stražnjicu, proviruju ručno animirane karikaturalne glave moćnika, a među njima je i jedan svećenik. Neki od političara i državnika prozivaju se i poimence, u rasponu od Hitlera do Trumpa. U ovoj djelomično interaktivnoj predstavi izvođači ulaze i u publiku, tražeći od nje da im da ili od njih uzme novac. O tome kakav kraj očekuje većinu kraljeva, svjedoči prizor giljotine i potom odrezana glava moćnika izložena na srebrnom pladnju.
»Smrad« vlasti i politike
Na »smrad« vlasti i politike ukazuje korištenje četki za WC i guma za odčepljivanje odvoda kao rekvizita, koji se pretvaraju u oružja u prizoru ratovanja. Sjajni izvođači, koji povremeno i vlastita tijela animiraju kao lutku, do finala predstave »skinut će se do kraja«, ironizirajući pri tome dominantnu sliku agresivnog maskuliniteta. U tom smislu znakovita je i završna pjesma »Zatrubte prdeli v tubu« autora Filipa Šebšajeviča. U izvedbu u Rijeci utkana je i nekadašnja prisutnost fažizma u ovome gradu (šifra: D’Annunzio), pa je sukladno tome riječkom primjeru moći jedan od izvođača zapjevao »Giovinezzu«. U cjelini, »U!-Bu?« je izvrsna predstava na temu ruganja vlastodršcima i njihova svrgavanja s trona, makar i fiktivno – u kazalištu. Riječka publika ispratila je izvođače ovacijama.
Revija u brojkama
Održano je 28 izvedbi predstava i 6 popratnih programa, a program Revije je kroz 9 dana pratilo više od 3.000 ljubitelja lutkarskih predstava. Na Reviji je sudjelovalo 13 kazališta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Srbije, Gruzije i Rumunjske, dok su Reviju, uz riječku publiku, pratili i brojni gosti i uzvanici, kazališni producenti i selektori.