Nova sezona

Riječki simfonijski orkestar izvodi Rahmanjinova i Papandopula

Portal Novi list, Hina

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Obje će večeri kao solistica nastupiti pijanistica Martina Filjak



Riječki simfonijski orkestar novu koncertnu sezonu u riječkom HNK-u počinje koncertima “Rahmanjinov & Papandopulo”, pod ravnanjem šefa dirigenta Valentina Egela 12. i 14. listopada, najavljeno je iz riječkoga HNK.


Obje će večeri kao solistica nastupiti pijanistica Martina Filjak.


Prve večeri, 12. listopada, uz pratnju Riječkog simfonijskog orkestra, izvest će romantični Drugi koncert za klavir i orkestar Sergeja Rahmanjinova, slavnog skladatelja i pijanističkog virtuoza čija se 150. obljetnica rođenja obilježava ove godine.




U subotu, 14. listopada, svirat će “Vrzino kolo” Borisa Papandopula, simfonijski scherzo za klavir i veliki orkestar. Ovo djelo je Papandopulo skladao u Opatiji, u vrijeme dok je bio direktor riječke Opere, a posvetio ga je pijanistici Meliti Lorković koja ga je i praizvela.


Rad s Martinom Filjak


“Raditi s Martinom Filjak velika je čast za sve nas. Zajedno smo snimali ‘Vrzino kolo’ i tada mi je sve bilo jasno: to djelo, s njom kao solisticom, moramo dovesti na riječku pozornicu”, istaknuo je u najavi koncerata Valentin Egel.


Na prvom koncertu će se, uz Rahmanjinovljevo djelo, izvesti Druga simfonija Borisa Papandopula. To djelo je skladao u Rijeci 1946. godine.


Simfonija je skladana za veliki orkestar, a u četvrtom stavku pridružuje se mezzosopran koji bez teksta vokalizira melodiju, djelujući kao instrument posebnih boja. Nastupit će mlada mezzosopranistica Emilia Rukavina.


Remek-djela hrvatskog skladatelja


Na programu subotnjeg koncerta je i Papandopulov Koncert za ksilofon i gudače sa solistom, prvim udaraljkašem Riječkog simfonijskog orkestra Pedrom Rosenthalom Campuzanom te Druga simfonija u e-molu Sergeja Rahmanjinova.


“Veliko mi zadovoljstvo pričinjava činjenica što ćemo remek-djelima Sergeja Rahmanjinova imati priliku pridodati i tri remek-djela velikog hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, još jednog skladatelja 20. stoljeća koji je u uspio pronaći vlastiti jezik.


Oba skladatelja napisala su izvrsna djela za klavir, izgradivši pritom i simfonije koje su pune motivskih i tematskih invencija, nudeći nevjerojatan spektar emocija”, istaknuo je Egel.