U bavljenju Kafkom uvijek mi se nameće pitanje kako jednu takvu vrhunsku literaturu prenijeti na scenu? To je prilično zahtjevno i tu teatar mora krenuti u potragu za vlastitim jezikom. Budući da »Amerika« nije dramski tekst, to traži veliku disciplinu ansambla. Na praznoj sceni pokušat ćemo izgraditi svjetove tog romana – osvrnuo se Kica
RIJEKA Predstava »Amerika«, prema romanu Franza Kafke, premijerno će biti izvedena u HNK Ivana pl. Zajca 23. travnja u 19.30 sati.
Riječ je o predstavi koja nastaje u koprodukciji riječkog HNK-a i zagrebačkog kazališta »Gavella«, a u režiji Janusza Kice. Nakon premijere u Rijeci, premijera u Zagrebu najavljena je za 10. svibnja.
Ovim povodom intendantica Nada Matošević Orešković podsjetila je da je Janusz Kica redoviti gost riječkog kazališta, gdje je u Hrvatskoj drami režirao »Raspru«, a u Operi »Traviatu« i »Manon Lescaut«.
Ravnatelj »Gavelle« Darko Stazić istaknuo je da smisao koprodukcija nije samo podjela troškova, već i miješanje ansambala, iskustvo suigre s drugim kolegama te mogućnost igranja u dvama kazalištima.
Redatelj Janusz Kica također podržava ideju koprodukcija, što u kazalište donosi drugačiju vrstu zajedništva. Vezano uz predstavu »Amerika«, Kica je kazao da je Kafka autor koji ga zanima i intrigira već godinama.
– Radio sam Kafkin »Proces«, u Ljubljani ću raditi i »Zamak«, a u Sloveniji sam prije dvadeset godina režirao i »Ameriku«. Shvatio sam da sam se u tom vremenskom rasponu promijenio i ja, a promijenilo se i kazalište. U bavljenju Kafkom uvijek mi se nameće pitanje kako jednu takvu vrhunsku literaturu prenijeti na scenu? To je prilično zahtjevno i tu teatar mora krenuti u potragu za vlastitim jezikom. Budući da »Amerika« nije dramski tekst, to traži veliku disciplinu ansambla. Na praznoj sceni pokušat ćemo izgraditi svjetove tog romana – osvrnuo se Kica.
Autor dramatizacije i dramaturg Goran Ferčec kazao je da je iskustvo prenošenja velikih romana na pozornicu uvijek vrlo zahtjevno, a ovoga je puta dodatni izazov što je »Amerika« Kafkin nedovršeni roman koji je često pogrešno iščitavan.
Junak Kafkina nedovšenog, prvog i najduhovitijeg romana »Amerika« (1927) je mladi imigrant Karl Rosmann kojega, nakon seksualne avanture u domovini gdje je dobio dijete sa sluškinjom, roditelji »spakiraju« za Ameriku. Umjesto očekivanog iskupljenja u ovoj čarobnoj zemlji punoj prilika, Karla će pomesti vihor vrtoglavih obrata, čudnih ispada i bizarnih događaja, odnosno, bolje rečeno nesretnih pustolovina. Iako Kafka nikada nije posjetio Ameriku, slike njezinih golemih krajolika, opasnosti i mogućnosti, inspirirale su sagu o »zlatnoj zemlji«. Ovo je zapanjujuće moderna, fantastična i vizionarska priča o Americi kao mjestu kakvom je još nitko nije vidio, u povijesnom razdoblju koje se ne može identificirati.
U svojoj adaptaciji Ferčec je pokušao zadržati strukturu romana, dok je poseban naglasak stavljen na posljednje poglavlje o »Prirodnom kazalištu iz Oklahome« koje je iznimno važno pročitati scenski.
Glavnu ulogu Karla Rossmanna tumači Živko Anočić, a svi ostali glumci imaju po nekoliko uloga. U »Americi« sudjeluju glumci riječke Hrvatske drame Nika Mišković, Jelena Lopatić, Davor Jureško, Dražen Mikulić, Jasmin Mekić, Igor Kovač, Aleksandra Stojaković, Biljana Torić i Olivera Baljak, kojima su se pridružili »Gavellini« glumci Živko Anočić, Hrvoje Klobučar i Siniša Ružić.
Govoreći o radu na predstavi, Olivera Baljak doživjela je Karla Rossmanna kao utjelovljenje dobrote i čiste naivnosti, koji kao da nisu poželjni jer razni mediokriteti i bahati tipovi žderu sve što je pozitivno i vladaju svijetom. Glumac Hrvoje Klobučar dodao je da mu se čini kao da je Kafkina »Amerika« napisana danas i da govori o našem kapitalističkom svijetu u kojemu nema ljubavi.
Aleksandra Stojaković se pak osvrnula na specifičan kafkijanski humor, a Davor Jureško pohvalio Kicin rad s glumcima.Ravnatelj Hrvatske drame Damir Orlić smatra da se ovim projektom razbija uobičajena hermetičnost ansambala, dok je izbor Kafkine »Amerike« prilog otkrivanju nove klasike koja ne spada u red poznatih lektirnih naslova.
U autorskoj su ekipi predstave i scenograf Marko Japelj, kostimografkinja Doris Kristić, suradnik za scenski pokret Žak Valenta, oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak, autor glazbe Arturo Annecchino i jezična savjetnica Đurđa Škavić. Autor plakata je dizajner Vanja Cuculić.
