ZAGREB – Izložba naslovljena »Sva lica Gorgone«, otvorena do 22. siječnja u zagrebačkoj Galeriji Forum u Teslinoj ulici, donosi do sada neizlagani opus poznatog hrvatskog umjetnika Josipa Vanište, a riječ je o njegovim karikaturama. To su duhoviti crteži Vaništinih kolega umjetnika, prijatelja iz Gorgone, estradnih ličnosti i slučajnih prolaznika.

Ovako u katalogu izložbe piše povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović: »Karikature prijatelja i javnih ličnosti, sve te fizionomije koje su Vaništu fascinirale, čine zanimljivu povorku lica koja je susretao od kraja 1940-ih, na hodnicima Akademije likovnih umjetnosti (završio ju je godine 1950., a prvi snop ovdje izloženih duhovitih crteža može se datirati u dane njegova školovanja), do 2000-ih, kada su mu se ona ukazivala na televizijskom ekranu. Karikature je, uglavnom, radio za uzak krug obitelji i poznanika, ali kako je ponekada ilustrirao priče za Vjesnikova novinska izdanja, tu i tamo bi objavio i poneku karikaturu u novinama.

No, nije bio karikaturist. Ovi crteži pokazuju da je bio kroničar, duboko uronjen u vrijeme u kojemu je živio i beskrajno zainteresiran za sve fenomene tog vremena (prvenstveno za one iz svijeta umjetnosti, ali i za druge – iz politike, sporta, društva)«, osvrnuo se Gavrilović, dovodeći u vezu Vaništinu djelatnost u avangardnoj grupaciji umjetnika Gorgona s njegovim zanimanjem i bilježenjem svijeta koje vidimo na ovim crtežima.

Vučja lica kapitalizma

Kako podsjeća Gavrilović, Vaništa je nerijetko svoju obitelj uveseljavao duhovitim crtežima, svojim ponajboljim karikaturama i kolažima.

»Tu je nekoliko autokarikatura, karikatura njegove supruge Rozsi, kao i cijele male interne novine koje sam, za potrebe ove izložbe, nazvao Vaništine novosti. Uz vješte vizualne impresije Krleže, Marina Tartaglije, Marijana Jevšovara ili samoga sebe, Vaništa tu ispisuje duhovite rečenice o svojim prijateljima, poznanicima i susjedima, ili kolažira zanimljive (to jest smiješne ili groteskne) fotografije iz novina…
Česta lica koja vidimo na ovim crtežima iskreveljene su maske popularnih javnih ličnosti – »nepodnosiva lica zabavljača«, odnosno nositelji »vučjeg lica kapitalizma« (kako je sâm umjetnik napisao jednom prilikom), koje se, kao i svuda u svijetu, i kod nas provlačilo u janjećoj koži zabavnih masovnih medija…«, napisao je Feđa Gavrilović.

Gorgonaško stvaralaštvo

Josip Vaništa rođen je u Karlovcu 1924. godine, a umro je u Zagrebu 2018. Godine 1950. završio je specijalnu slikarsku školu pri zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Marina Tartaglije. Do 1994. radio je na Tehničkom, odnosno Arhitektonskom fakultetu. Od 1952. vrlo aktivno sudjeluje na umjetničkoj sceni (prvu izložbu održao je te godine s Miljenkom Stančićem). Suosnivač je i jedan od najaktivnijih članova Gorgone, zagrebačke grupe umjetnika koja je, u duhu tada aktualnih avangardnih i postavangardnih poetika, pomicala granice tradicionalnog umjetničkog djela (uz Vaništu tu su bili Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Radoslav Putar, Matko Meštrović, Mića Bašičević, Đuro Seder, Julije Knifer, Miljenko Horvat). Propitivanje vrijednosti znaka i spajanje klasičnog likovnog medija s novim izlagačkim i prezentacijskim metodama bila su obilježja gorgonaškog stvaralaštva. Josip Vaništa objavio je i nekoliko knjiga proze u kojima se njegova intenzivna promatranja svijeta spajaju s njegovom izrazito senzibilnom ličnošću. Radio je i portrete književnika, a katkad i ilustracije za različita novinska i knjiška izdanja.

Karikature na aktualnoj izložbi na neki su način nastavak njegove poetike, koja je uspjela pronaći fascinaciju i u najbanalnijoj svakodnevici. Lica Krleže i Tartaglije stupaju u nizu s estradnim zvijezdama i zaboravljenim protagonistima reality emisija.