Picelj je stožerna figura hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, a njegov je opus u mediju serigrafije ujedno i nezaobilazna dionica europske moderne grafike
ZAGREB U povodu 90. obljetnice rođenja Ivana Picelja, Kabinet grafike HAZU postavio je retrospektivnu izložbu grafika tog umjetnika, kojega Slavica Marković određuje kao antologijsko ime geometrijske apstrakcije u Hrvatskoj i stožernu figuru hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.
– Grafika realizirana tehnikom serigrafije važna je disciplina Piceljeva opusa i trajna preokupacija tijekom pola stoljeća umjetničkoga djelovanja. Postaje područjem njegova interesa nakon što je ostvario kapitalna slikarska djela exatovskog i postexatovskoga perioda (1951-1957), koja je u skladu s bauhausovskim načelima socijalizacije umjetnosti trebalo učiniti dostupnim široj javnosti – istaknula je Marković, muzejska savjetnica Kabineta grafike, u svome govoru na preksinoćnjem otvorenju izložbe.
Dala je i izdašan pregled Piceljeva grafičkog opusa, koji postoji kao samodostatna, izdvojiva cjelina i komplementarna dionica njegova stvaralaštva – zato i nije bilo preteško postaviti ovu izložbu, koju prožima njegov prepoznatljvi ludizam i minimalizam. Taj je dio Piceljeva opusa nastajao periodički, bez velikih intervala, u nizu problemski prezentiranih cjelina – grafičkih mapa i serija.
Ivan Picelj (Okučani, 1924. – Zagreb, 2011.) prekinuo je studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti da bi radio kao samostalni umjetnik. S grupom umjetnika i arhitekata 1951. osnovao je grupu »Exat 51«, a jedan je od idejnih začetnika međunarodnog pokreta »Nove tendencije« kojega je aktivno promicao. Gradio je objekte, organizirao izložbe, dizajnirao plakate, kataloge i publikacije. Predstavnik je zagrebačke serigrafije koja je pod okriljem Branka Horvata stasala u Zagrebu početkom sedamdesetih i razvila se do europskih razmjera. Picelj je tiskao jedanaest grafičkih mapa i serija, izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, a radovi mu se čuvaju u domaćim i svjetskim muzejima, galerijama i zbirkama.
Jedanaest naslova (Picelj, Oeuvre programmée No1, Cyclophoria, Géométrie élémentaire-soft and hard, Connexion, Remember, Odnosi, Varijacije i druge) ostvario je u suradnji s vrsnim znalcima tehnike u serigrafskim atelijerima Zagreba, Pariza, Ljubljane. Surađivao je s uglednim europskim likovnim kritičarima (Gillo Dorfles, Abraham A. Moles, Raul –Jean Moulin, Annie Le Brun, Darko Schneider, Brane Kovič) i s uglednim nakladnicima (Denise René, Studio Brane Horvata, Eurografika – Bergam, Mednarodni grafični likovni centar – Ljubljana).
– Ostvaren tijekom pola stoljeća kontinuiranoga rada, prezentiran na svim važnijim konstruktivističkim izložbama širom Europe i Amerike, taj je opus respektabilno poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti u mediju serigrafije i nezaobilazna dionica europske moderne grafike. Grafičke mape i serije primjer su Piceljeva programatskoga djelovanja i umjetničkoga istraživanja mogućnosti grafičkoga medija u skladu s umjetničkom orijentacijom i osobnim manifestom – rekla je Slavica Marković.
Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić rekla je da je povijest MSU-a dugo vezana uz život i stvaralaštvo Ivana Picelja, »koji je godinama oblikovao publikacije i vizualni identitet tog muzeja«, a u fundusu se čuva niz njegovih radova te se sada obrađuje arhiv koji je donirala njegova kći i koji će biti predstavljen u rujnu ove godine.
Picelj je bio posebna osoba koja je tihom, ali snažnom prisutnošću utjecala na umjetničku scenu, ali i na sve koji su ga poznavali, aktivno se uključivši u rad svih muzejsko-galerijskih institucija s kojima je surađivao – istaknula je Pintarić. Izložba je otvorena do 20. svibnja.
