Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Slučaj “Mlade patricijke”

Kim Cuculić

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Foto Patrik Macek/PIXSELL

HAZU bi trebao, dakle, biti vertikala koja se brine o razvoju kulturnih institucija, a ne nad njima provoditi nasilne radnje potkrijepljene sudskim odlukama i nalozima



Koprivnička ispostava varaždinskog Županijskog suda nedavno je potvrdila rješenje prema kojem Nacionalni muzej moderne umjetnosti mora predati sliku Vlahe Bukovca »Mlada patricijka« njezinom vlasniku Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Sudskim rješenjem potvrđena je zakonitost i pravilnost ranijeg rješenja o ovrsi općinskog građanskog suda u Zagrebu, čime je uklonjena posljednja prepreka da se ovršnim putem provede sudska presuda kojom je Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti naloženo da sliku preda vlasniku. Kako je objašnjeno, drugostupanjski sud je utvrdio kako se u konkretnom slučaju ovrha provodi zbog predaje pokretnine za koju je utvrđeno sudskom odlukom da je vlasništvo HAZU-a kao ovrhovoditelja, te da ju je NMMU, kao ovršenik i posjednik, dužan predati HAZU-u.



Ovim povodom ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je da Ministarstvo i Nacionalni muzej moderne umjetnosti prihvaćaju sudsku odluku o ovrsi slike »Mlada patricijka«, ali je ne razumiju, dodavši kako je žalosno da se na ovaj način odnosi umjetnina iz nacionalnog muzeja. Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi pozvao je Hrvatski sabor i Vladu da reagiraju, no ministrica ističe da u ovom konkretnom slučaju ne mogu ništa: »To je sudska odluka. Svi smo svjesni toga da je imovina HAZU-a imovina HAZU-a. To je njihova privatna imovina kojom oni privatno raspolažu, a imovina Muzeja i fundus su državna imovina i naravno da nju ne možemo predati nikako, nikakvim dogovorom, što se od nas tražilo«, objasnila je ministrica.



U povodu slučaja »Mlade patricijke« reagirala je i hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, koja izražava svoje profesionalno i građansko zaprepaštenje i nevjericu nad činom ovrhe slike Vlahe Bukovca iz 1890. godine, koja je – smatraju – u do danas nezabilježenom činu 5. studenoga 2021. ovršena izravno iz postava i zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.




»To je dramatičan trenutak, no vjerujemo ne i kraj sudskog spora koji je protiv Muzeja vodila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najavljujući zahtjev za izvlaštenjem još velikog broja, čak 1.034 umjetnine koje se desetljećima nalaze u fundusu NMMU-a zaštićenog kao cjelovito i nedjeljivo dobro. Donacija »Mlade patricijke« Josipa Jurja Strossmayera Akademiji znanosti i umjetnosti na koju se poziva HAZU, bila je donacija zajednici, stručnoj zajednici i svim građanima Zagreba i Hrvatske, kao javno dobro u svakom trenutku dostupno svojoj publici. NMMU je muzejska institucija koja je taj cilj po svom poslanju, uvjetima i infrastrukturi za čuvanje i izlaganje, istraživanje, restauriranje i konzerviranje vrhunskih djela moderne nacionalne umjetnosti od sredine 19. stoljeća do danas, u cijelosti ispunjavala. Djela Vlahe Bukovca iz fundusa NMMU-a su nacionalna baština, svih nas, u državnoj muzejskoj instituciji koja nam svima pripada, a »Mlada patricijka« po ovrsi je sada privatno vlasništvo HAZU-a, ostavljena u depou daleko od očiju javnosti.


HAZU se na internetskoj stranici info.hazu.hr/ određuje kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, koja razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo i od osobite je nacionalne važnosti. Takav status za sobom povlači i odgovornost rada na korist zajednice i kulturnih institucija, a ne u korist privatnog vlasništva i institucionalne moći. HAZU bi trebao, dakle, biti vertikala koja se brine o razvoju kulturnih institucija, a ne nad njima provoditi nasilne radnje potkrijepljene sudskim odlukama i nalozima. Po mišljenju DORH-a, Ministarstva kulture i medija te Hrvatskog muzejskog vijeća sudske odluke su sporne jer zanemaruju odredbe Zakona o muzeju, Zakona o kulturnom dobru, pravilnike o radu muzeja, mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća koje treba dozvoliti izlučivanje umjetnine iz zbirke koja je po zakonu cjelovito zaštićeno kulturno dobro, upozorava izvršni odbor HS AICA-e, postavljajući pitanje gdje je Bukovčeva slika sada i koja joj je namjena?