Izložba pod nazivom »Slika slike grada – pozdrav iz Rijeke« autora Zvonimira Pliskovca otvorena je u riječkoj Galeriji Garbas. Pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Dumbović Bilušić u obraćanju publici, koja se u galeriji okupila u zavidnom broju za jedno podne i klasične riječke vremenske kišne (ne)prilike, istaknula je da je ova izložba organizirana u povodu Dana europske baštine.

Odnos grada i mora

– Zvonimir Pliskovac dugogodišnji je konzervator u riječkom odjelu, odnedavno u mirovini, no on ne miruje. Baština Rijeke nedjeljivo je povezana s pomorskom baštinom, odnosno lukom i pomorstvom već od antičkog vremena, a pogotovo od razvoja grada u 19. stoljeću.

Dakle Rijeka formira svoje lice prema moru pa je ono postalo njeno glavno identitetsko obilježje. Rijeku najviše doživljavamo s mora, jer je tada sagledavamo u totalu.

Riječka luka glavno je vizualno i morfološko obilježje Rijeke i ona je predmetom i motivom brojnih razglednica, pa je taj odnos grada i mora kroz razglednice osnovni motiv koji je Zvonimir u umjetničkoj transformaciji koristio kao ishodište za ovaj projekt – rekla je Dumbović Bilušić, istaknuvši da o radovima ipak nije kompetentna govoriti.

Zbog bolesti odsutan autor kataloškog teksta »Priča bez kraja« Boris Toman ističe pak da Pliskovac ni u najnovijim radovima ne odstupa od serijskog načela stvaranja, varirajući na osnovi zadanog predloška vizualne silogizme s malim, jedva vidljivim pomacima.

Kadrovi riječke luke

– Kao okosnica za realizaciju najnovijeg ciklusa radova Pliskovcu su poslužile stare razglednice Rijeke. Poznato je da je on pasionirani kolekcionar starih razglednica i fotografija vezanih za riječku povijest (…)

Prisvajajući pojedine kadrove riječke luke kao umjetnički citat određenog povijesnog razdoblja, sam Pliskovac koristi pojam »kolektivnog rada«, ne bi li na taj način relativizirao subjektivni značaj autorstva i originalnosti – kaže u tekstu Toman.

Autor je samo kratko zahvalio Konzervatorskom odjelu u Rijeci i njegovoj pročelnici, »jer bez njihove pomoći ne bi ove izložbe bilo.«

U skladu s korištenim motivima starih razglednica, publika je s izložbe mogla ponijeti i razglednicu s Pliskovčevim motivom.