Narodna čitaonica

Hrvatska književnost u fondu Nacionalne biblioteke na Cetinju: U Rijeci otvorena izložba gostiju iz Crne Gore

Davor Mandić

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Izložbu, ali i hrvatsko-crnogorsku kulturnu razmjenu, predstavili su direktorica Biblioteke Dragica Lompar i predsjednik Saveza Ljubo Radović



Hrvatsko-crnogorska kulturna razmjena u režiji Saveza Crnogoraca Hrvatske iz Rijeke, nakon posljednjeg gostovanja riječke umjetničke delegacije u Crnoj Gori, nastavila se crnogorskim gostovanjem u gradu na Rječini.


Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” Cetinje, dobri domaćin hrvatskih kulturnih delegacija, u svom fondu broji zavidnu količinu knjiga hrvatskih pisaca.


Tim povodom, a u znaku kulturne razmjene Rijeke i Cetinja, dvaju gradova pobratima, organizirana je izložba “100 godina hrvatske književnosti u fondovima Nacionalne biblioteke ‘Đurđe Crnojević’ Cetinje” u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka.




Izložbu, ali i hrvatsko-crnogorsku kulturnu razmjenu, predstavili su direktorica Biblioteke Dragica Lompar i predsjednik Saveza Ljubo Radović.


Lompar je istaknula da Biblioteka čuva neizmjerno kulturno bogatstvo, od prvih rukopisnih i tiskanih knjiga iz tiskare crnogorskog vladara Đurđa Crnojevića, preko knjiga iz tiskare vladara i pjesnika Petra II. Petrovića Njegoša, sve do današnjih dana.


Biblioteka danas, kako je rekla, broji preko dva milijuna primjeraka raznih izdanja i ima vodeću ulogu u očuvanju pisane kulturne baštine Crne Gore.


– Biblioteka posjeduje i velik broj djela hrvatskih autora iz svih područja znanja. Kad govorimo o književnosti, neka su iznimno vrijedna, poput “Kronike” Pavla Rittera Vitezovića iz 1744., Gundulićeva “Osmana” iz 1826., “Narodne pesni ilirske” iz 1839., “Pjesni razlike” Dinka Ranjine iz 1891., “Gospodu Glembajeve” Miroslava Krleže iz 1928., ratno izdanje Kovačićeve “Jame” iz 1944. godine i druga – rekla je Lompar, dodavši da su za ovu izložbu odabrali određeni broj poznatih hrvatskih autora i naslova i citiravši Ivu Frangeša koji ističe da cjelovita slika jedne književnsoti ovisi o djelovanju najvećih, pri čemu su ti najveći Marulić, Držić, Gundulić, Mažuranić, Šenoa, Kranjčević, Matoš, Polić Kamov, Ujević, Krleža i Goran.


Radović je zahvalio crnogorskoj delegaciji na dolasku, kao i Gradskoj knjižnici Rijeka koja je ustupila prostor Narodne čitaonice za izložbu i svima koji podržavaju kulturne razmjene, a podsjetio je i na misiju Saveza Crnogoraca Hrvatske Rijeka da kulturno povezuje dva bratska naroda i dva grada pobratima, Rijeku i Cetinje.


Izložba u Narodnoj čitaonici ostaje otvorena do 29. studenoga.