RIJEKA – Veliki kockasti paviljon u centru Rijeke, na Trgu 111. brigade Hrvatske vojske, nije prostor preuranjenog konzumerističkog i pomodnog Adventa, kuhanog praška i industrijskih kobasica, nego je upravo suprotno: prostor kulture sjećanja. I to ne bilo kakvog sjećanja, već onog koje se vezuje za turbulentno vrijeme (ima li drukčije?) tik iza Prvog svjetskog rata.

Izložba pod naslovom “Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.” otvorena je jučer u 11 sati kao rezultat združenog europskog napora da se promovira određeni narativ koji promišlja prošlost kao svojevrsno upozorenje za budućnost. “Pritoka” riječkog Korza bila je tako mjestom fizičko-virtualnog protokola otvorenja, na kojemu su se našli mnogi koji bi da su dijelom izložbe, odnosno njenih po(r)uka, od gradonačelnika Rijeke naniže, sve do predstavnika Rijeke 2020, koja je izložbu smjestila u svoj program Doba moći.

Nije prva

Rijeka nikako nije prvi grad u kojem se našla ova izložba koju je pripremalo 40-ak povjesničara iz 18 zemalja u organizaciji Europske mreže sjećanje i solidarnost (ENRS). Njena europska turneja, koja traje od 2018. godine., uključila je postavljanje u devet europskih gradova: Sarajevu, Verdunu, Berlinu i Weimaru, Pragu, Bratislavi, Wroclawu, Krakovu i Varšavi. Lokalni partneri ENRS-a za Rijeku i Hrvatsku su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci te Rijeka 2020, zbog čega je protokol otvorenja vodio koordinator programskog područja “Kultura sjećanja” Documente Boris Stamenić.

Stamenić je rekao da je izložba posvećena relativno kratkom, ali burnom razdoblju nakon Prvog svjetskog rata.

– Ova izložba govori o razdoblju koje je ostavilo velik trag u povijesti Rijeke, pri čemu je važno kako ona govori o prošlosti. Ona prije svega nudi svjež pristup, jer to razdoblje od 1918. do 1923. promatra nadilazeći pojedine nacionalne povijesti, govoreći o paneuropskoj povijesti, ujedno ne bježeći od činjenice da je europska povijest i povijest nasilja – rekao je Stamenić, podvlačeći motiv da izložba uspješno dekonstruira kako govoriti o europskoj povijesti.

Virtualno se skupu obratio i direktor ENRS-a Rafal Rogulski, rekavši između ostaloga da su izložbom uspjeli ostvariti konsenzus velikog broja različitih suradnika po pitanju narativa kojim će se ona predstaviti. Autor hrvatskog dijela izložbe, kulturolog Vjeran Pavlaković, tu je tezu dodatno produbio, rekavši da je važno proučavati lokalnu povijest, ali je važno i razumjeti međunarodni kontekst, a u tome je po njegovu mišljenju ova izložba u potpunosti uspjela.

A s obzirom na to da je Rijeka u to vrijeme bila na naslovnicama međunarodnih novina, kako je to istaknuo Pavlaković, njeno postavljanje u Rijeci dodatno je smisleno. Pavlaković je ujedno potvrdio da mu je trebalo puno koncentracije da tako ozbiljnu priču predstavi u sažetom, izložbenom formatu, jer mu je puno lakše o tome pisati opsežnije znanstvene članke, koji nude dovoljno prostora.

Crni stickeri

A izložba je već tijekom otvorenja privukla pozornost građana Rijeke, kojih je dio slušao program, a dio proučavao njene dijelove. Posebno su ih zanimale interaktivne komponente, poput ručkica koje se mogu povući i iza kojih se ukazuju dodatni sadržaji. Napose su (bili) atraktivni sadržaji iza vratašaca na kojima je stajala poruka o eksplicitnosti onoga što se nalazi iza, ali stiskali su i gumbe koji LED-diodama osvjetljavaju europske granice u tom kratkom, ali intenzivnom povijesnom razdoblju i lijepili crne točkice/stickere na riječi koje po njihovu mišljenju najviše oprimjeruju njihovo iskustvo vezano uz promotreno razdoblje nakon pogledane izložbe.

Riječi koje su (bile) u ponudi su: neovisnost, trauma, prava žena, mir, žrtve, pobjeda, demokracija, poraz, sukobi, modernizacija, autoritarizam. Najviše je crnih točkica, koje na svijetlom panou izgledaju poput rupa od metaka, skupila mala riječ “žrtve”.

Kako je istaknuto, trebala je u Rijeci u povodu izložbe biti organizirana i velika konferencija, no od toga ipak neće biti ništa, iako će idući tjedan biti održana online debata s autorima izložbe te uglednim povjesničarima. Zainteresirani mogu skinuti na webu katalog izložbe na stranicama ENRS-a na engleskom jeziku, a oni koji bi je htjeli vidjeti uživo, ona će na svome sadašnjemu mjestu biti sve do 11. studenoga ove godine.