Na izmaku ljeta kada završavaju ljetne glazbene manifestacije, a na početku definiranja redovitih programa nove kazališne i koncertne sezone, u tom kulturnom međuprostoru u Ravnoj Gori je od 17. do 19. rujna održan tradicionalni, 18. Festival komorne glazbe Ravna Gora 2021. Na tri koncertne večeri Festivala u akustičnom prostoru Doma kulture, popularnom okupljalištu Ravnogoraca, nastupilo je pet renomiranih glazbenih umjetnika, a kao gosti dvoje mladih učenika glazbe. Koncert otvaranja pripao je Gudačkom kvartetu Sebastian, osnovanom 1990. Repertoar kvarteta obuhvaća širok stilski raspon od klasike do djela suvremenog izričaja s naglaskom na izvedbe skladbi hrvatskih autora.

Dosljedni tome bili su i pri koncepciji svog programa u Ravnoj Gori, te je uvodno djelo glazbene večeri bilo »Gradišćanski gudački kvartet« Rudolfa Matza (1901. – 1988.), istaknutog hrvatskog skladatelja, dirigenta i organizatora glazbenog života, u povodu njegove 120. godišnjice rođenja. Djelo je nastalo 1932., a praizveo ga je sljedeće godine Kvartet GDI u sastavu: Renata Schonstein, Draga Šulek, Miroslav Szenczi i Rudolf Matz. Ova ciklična skladba sastoji se od pet kraćih stavaka različitih tempa i karaktera, skladana prema napjevima iz Gradišća koji su međusobno povezani.

Prvi i peti stavak Grave i treći, Largo, elegičnog su ugođaja, drugi sonatni stavak Allegro vivace donosi kao sporednu temu napjev »Oj Jelena Jelena« (koju je i Haydn koristio u svojoj »104. Londonskoj simfoniji« u D-duru), a četvrti stavak Allegro pisan je na poznatu narodnu temu »Pšenica s kukoljem«. Skladajući Kvartet, Matz (napisao je ukupno četiri kvarteta) se potvrdio kao dobar poznavatelj komornog sloga, sa smislom za intimno komorno muziciranje te je djelo od velike vrijednosti u hrvatskoj glazbenoj literaturi.

Nastupili su Nada Majnarić i Anđelko Krpan, Foto: BOJANA MARGITIĆ

Upečatljive kreacije

Članovi kvarteta Sebastian: Anđelko Krpan i Teodora Sucala Matei – violine, Nebojša Floreani – viola i Zlatko Rucner – violončelo, izvrsni su glazbenici kako u komornom sastavu, tako i u izvedbi solističkih dionica. Intonativnom jasnoćom, zvukovnom kompaktnošću, primjereno odabranim tempima i ritmičkim skladom ostvarili su upečatljive kreacije. Programski iskorak predstavljala je izvedba »8. Gudačkog kvarteta« australskog skladatelja Petera Sculthorpea (1929. – 2014.), sa stavcima Con dolore-Risoluto-Con dolore-Con precisione i Con dolore.

Djelo nastalo 1969. godine, u kojem autor koristi napjeve berača riže s otoka Bali u Indoneziji, pisano je modernim glazbenim jezikom. Već sami nazivi stavaka puno govore o njihovu sadržaju, a interpreti su pokazali punu koncentraciju i neraskidivu uživljenost u glazbeno tkivo te su u pogledu tempa, agogike, karaktera pojedinih stavaka i na trenutke nestandardne svirke na pojedinim glazbalima, ostvarili respektabilne interpretativne umjetničke domete.

U drugoj polovici 19. stoljeća u ruskoj glazbi pored skladatelja grupe »Petorice« (Balakirev, Cui, Borodin, Rimski-Korsakov i Musorgski) najznačajnije mjesto pripada Petru Iljiču Čajkovskom (1840. – 1893.). Golemi i raznolik glazbeni opus Čajkovskog sadrži i četiri gudačka kvarteta. Na koncertu je ansambl Sebastian izveo njegov 3. Gudački kvartet u es-molu, op. 30, remek-djelo svjetske literature za gudački kvartet, posvećenog prerano preminulom prijatelju.

Izvedba četiriju kontrastnih stavaka: Andante sostenuto/ Allegro moderato-Allegretto vivo e scherzando- Andante funebre e doloroso, ma con moto te Allegro risoluto odisala je finim osjećajem za stvaranje arhitektonskih cjelina u okviru cikličnog oblika, istaknuta je ljepota i bogatstvo u svim nijansama dinamike, agogike i kontrole odnosa zvukovlja ovog izrazito romantičnog glazbenog predloška, a osobito dojmljiva bila je izvedba trećeg stavka pisanog u formi posmrtne koračnice.

Gudački kvartet Sebastian, Foto: BLAŽICA SVETICKI

Promotori hrvatske glazbe

Na drugoj koncertnoj večeri nastupili su naši renomirani instrumentalisti Anđelko Krpan – violina i domicilna klaviristica Nada Majnarić, gotovo redoviti sudionici ovog festivala i veliki promotori hrvatske glazbe. U prvom dijelu koncerta čuli smo kraće skladbe manje poznatih i neopravdano zaboravljenih hrvatskih skladatelja izvorno pisane za violinu i klavir, a u nastavku programa izvedena su svjetska remek-djela iz pera Mozarta i Bartoka. U razdoblju Ilirskog preporoda u ondašnjoj Hrvatskoj mali je broj temeljito školovanih glazbenika što je i razumljivo jer Zagreb je tada bio grad bez glazbene tradicije, a samo su rijetki odlazili na školovanje u inozemstvo.

Neosporno najznačajniji skladatelj toga doba je Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.), a jedan od darovitijih je Ferdo Livadić (1799. – 1878.). Ravnogorska izvedba Livadićeve skladbe »Tužna Horvatska« – popijevka bez riječi, koja od melankolije raste do zanosnog završetka, ostavila je odličan dojam. Velika nada reproduktivne glazbene umjetnosti u Hrvatskoj bio je prerano preminuli violinist i skladatelj Franjo Krežma (1860. – 1881.).

Napisao je oko stotinu djela za različite sastave, a slušajući njegovu Romancu op. 1 »Moje sanje« otkriva nam se glazbeni talent i izraziti melodičar. Vjekoslav Rosenberg-Ružić jedan je od istaknutijih predstavnika Zajčeva kruga. Bio je svestran glazbenik, plodan skladatelj, što je potvrdio i skladbama »Barkarola« i »Serenada« pisanih u bečkom stilu.

Na kraju ove skupine onodobnih skladatelja spomenimo još Miroslava Šlika (1898. – 1986.), jednog od prvih diplomanata Vaclava Humla na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Djelovao je kao violinski virtuoz i pedagog u Engleskoj i Pragu, a pisao je solistička, komorna i orkestralna djela. Njegove kraće kontrastne skladbe »Pastorala«, »Balada« i »Kolo« što smo ih u nastavku čuli u vrlo sugestivnoj izvedbi, odaju nam osobitog autora i njegove skladateljske mjene – od uporabe folklora te romantičkog utjecaja s primjesom impresionizma, jazza i popularne glazbe.

Bravurozna svirka

Nakon ovih hrvatskih minijatura uslijedio je W. A. Mozart (1756. – 1791.) i njegovo remek- djelo klasične elegancije »Sonata za glasovir i violinu u B-duru, kV 454. Violinist Anđelko Krpan, uz vrlo prisnu suradnju s klaviristicom Nadom Majnarić, solistički part stavaka Largo/Allegro-Andante i Allegretto svirao je tehničkom lakoćom, prirodnom muzikalnošću i plemenitim violinskim tonom, postigavši visoku razinu umjetničke kreacije čime je impresionirao slušatelje. Mađarski skladatelj i pijanist Bela Bartok (1881. – 1945.) zarana je počeo prikupljati ne samo mađarske narodne napjeve, te je postao svjetski autoritet za narodnu glazbu. Njegove sjajne »Rumunjske plesove« čuli smo u nadahnutoj i autentičnoj izvedbi čime je dostojno zaokružena druga festivalska večer.

Treći koncert festivalske večeri bio je rezerviran za domicilnu umjetnicu, pijanisticu Nadu Majnarić, osnivačicu i organizatoricu svih dosadašnjih Festivala. Završna glazbena večer od početka festivala uključuje i nastupe učenika glazbenih škola, budućih reproduktivnih glazbenika. Ove je godine šesnaestogodišnja Karla Pezerović, učenica 2. razreda Glazbene gimnazije u Karlovcu, svirala prvi stavak Adagio sostenuto iz Mjesečeve klavirske sonate Beethovena, što nije bio najsretniji izbor njenog nastavnika, a petnaestogodišnji saksofonist Vito Margitić, učenik istog razreda i škole, tehnički je dotjerano i lijepim tonom intonativne čistoće izveo tri stavka skladbe »Tableaux de Provance« francuskog autora P. Mauricea.

Glazbenu večer nastavila je N. Majnarić rafiniranom i klasičnom jednostavnošću tumačeći razigranu i vedru »Sonatu u F-duru Hob./23-Landon 38« Josepha Haydna (1732. – 1809.), a potom nimalo suzdržana u tempu, čarobnim ispreplitanjem tonova i odnjegovanom lirikom schumannovske romantike, tumačila je opsežnu četverostavačnu Sonatu u g-molu, op. 22, Roberta Schumana (1810. – 1856.). Iz tri sveska »Godine hodočašća« mađarskog skladatelja i klavirskog virtuoza Franza Liszta (1811. – 1886.), što spada u red njegovih najznačajnijih klavirskih djela na kojima je radio gotovo čitav umjetnički život, čuli smo stavke iz 2. sveska: Gondoliera, Canzone i Tarantella od kojih se osobito dojmio temperamentno i briljantno interpretiran posljednji stavak.

Ova impresivna glazbena večer zaokružena je bravuroznom svirkom osobito raspoložene i posebno motivirane Nade Majnarić svirkom svevremenskih stavaka Castilla i Asturias iz »Španjolske suite« istaknutog španjolskog skladatelja kasne romantike Isaaca Albeniza (1860. – 1909.). Bio je to efektan i primjeren završetak 18. Festivala komorne glazbe Ravna Gora 2021., manifestacije koja predstavlja značajan godišnji kulturni događaj za cijelo područje Gorskog kotara, te je s optimizmom, nadom i vjerom najavljen i sljedeći, 19. Festival.