Hiperautomobil

Rimčeva Nevera pomiče granice: “Ovaj sam automobil imao na umu kad sam prije 10 godina krenuo na nemoguće putovanje”

Edi Prodan

Mate Rimac i njegova Nevera / Foto Grgo Jelavic/PIXSELL

Mate Rimac i njegova Nevera / Foto Grgo Jelavic/PIXSELL

Sav naš naporan rad rezultirao je Neverom - našim rekordnim hiperautomobilom, kaže Mate Rimac koji je s Neverom proslavio tehnološku spremnost Hrvatske za participacijom u svijetu moderne proizvodnje



Kad je riječ o najnovijem automobilu globalno sve popularnije hrvatske tvrtke iz Sv. Nedelje Rimac Automobili, modelu Nevera, svijet, posebno onaj uronjen u automobilski biznis, doživljava nova fantastična uzbuđenja. 


Kako i ne bi kad je u slučaju hiperautomobila C_Two riječ o vozilu što razvija 1914 KS, a do brzine od 100 km/h dolazi do nestvarno kratkih 1,85 sekundi.


Nevjerojatno je i to da do brzine od 300 km/h dolazi za manje od deset sekundi što je inače tek u ubrzanju do »stotke« karakteristika većine današnjih, svima nama dostupnijih automobila.




Maksimalna mu brzina prelazi 400 km/h tako da je po skoro svim karakteristikama riječ i o jednom od ne samo najbržih električnih, nego uopće jednom od najbržih automobila svih vremena.



– To je to. Ovo je automobil koji sam imao na umu kad sam prije deset godina krenuo na »nemoguće« putovanje. Sav naš naporan rad rezultirao je Neverom – našim rekordnim hiperautomobilom.


Ovaj je automobil rođen da nadmaši i podigne ljestvicu, redefinirajući normu za izvedbene automobile. I ne samo u izvedbi – već i kao svestrani paket.


Kad smo prvi put otkrili C_Two, postavili smo svoje ciljeve izuzetno visoko. Nije bilo ničega drugoga što bi se moglo približiti vrhunskom električnom pogonu automobila i ekstremnim performansama.


Ali za nas je to bilo samo polazište, objašnjava Mate Rimac, osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila.


Tehnološki čarobnjaci


Jasno, dio te tehnološke superiornosti dolazi od činjenice da je tako nešto klasičnim automobilima skoro nemoguće postići. Biti brži od najbržih bolida Formule 1 u pravilu nije nikom uspijevalo.


Kad je riječ o atmosferskim motorima kakve primjerice koriste Ferrarijevi modeli, riječ je o golemoj »kubikaži« što dakako zbog mnogih pojedinosti povećava težinu i smanjuje dinamičku efikasnost.


Snaga koja se očituje kod takvih automobila je također golema, veća od 500 pa i više stotina »konja«, brzine su također nestvarne, no crtu ubrzanja se zbog obaveznog puta isporuke maksimalne snage – smanjuje.


Kad su električni automobili u pitanju, isporuka snage je trenutna, ne linearna, tako da je i ubrzanje lakše ostvarivo. Ono što je istina pitanje, a nije samo riječ o smislu korištenja automobila s dvije tisuće KS, jest kako prenijeti tu ekstremnu snagu i to u tako ekstremno kratkom razdoblju na podlogu, a da ne dođe do vrtnje kotača u mjestu.


– Sve nas u Rimcu vodi znatiželja i želja da se stvari gurnu do krajnje granice. Kombinacijom svakodnevne upotrebe i performansi od 1914 konjskih snaga, Nevera dokazuje što je moguće kada se ne ograničavaju tehnologija, razvoj ili ambicije.


Sada smo predstavili automobil koji tržište hiperautomobila podiže na višu razinu, iskoristili smo puni potencijal električnog pogona danas, ističe Rimac.



​Vratimo se mi u neke druge sfere, u neke druge efekte priče o Neveri jer čini nam se da smo s ovim uvodom ipak zašli u priču koja kod Mate Rimca, koliko se god on zaklinjao u zanesenost tehnologijom, i nije presudna.


Neprijeporno je naime da on i njegov tim istinskih tehnoloških čarobnjaka mogu i znaju napraviti fantastične hiperautomobile. No, je li uistinu cilj njihovog poslanja samo »isporuka snage«, »brzina do stotke«, »maksimalna brzina kao kod manjih aviona«, ili ipak nešto – drugo?


Nesvakidašnji gaf


Jer taj drugi drugi dio priče o Rimčevom poslanju i općenito o njegovoj ulozi u promociji države, upriličen je odmah nakon društvenomrežne promocije automobila efektnim video spotom Nevera. Dubrovnik je definiran mjestom gdje se po prvi put u javnosti moglo doći u živi dodir s automobilom.


Uostalom koliko god tko u nekom dijelu Hrvatske bio lokalpatriotski raspoložen, činjenica jeste da je Dubrovnik naš apsolutni turističko-komercijalni vrh. Ponekad poznatiji i od Hrvatske same. Na žalost, bilo je tu i nekih nejasnoća, jer u samoj uvertiri dubrovačkog spektakla dogodila se i dodatna »promocija«.


​Iako smo nekoliko dana prije dubrovačkog oživotvorenja mogli na autocesti A1 uočiti Rimčev transporter na čijem se tretnom dijelu nalazio C_Two, dakako prekriven adekvatnom neprozirnom pokrovkom, na samom dubrovačkom području, u četvrtak, na blagdan Tijelova, Rimčev direktor prodaje Krešo Ćorić s tim je automobilom učinio nesvakidašnji gaf, pa i ozbiljni prometni prijestup.


Iako je na tom, dubrovačkom dijelu Jadranske magistrale, brzina ograničena na 90 km/h, on je s najbržim bolidom na svijetu poprilično »potegnuo« dosegnuvši brzinu od 232 km/h. U situaciji prometnice apsolutno otvorene za promet!


Značilo je to da je vozio 142 km/h brže od dopuštenog. Priča bi možda prošla nezapaženo da nema tih »vražjih« društvenih mreža čija je privlačnost toliko jaka da su Ćorić i njegov suputnik-snimatelj snimku – pustili u javnost!!!



Iako se dakako policiji nisu prijavljivali, snimka je zapalila mreže pa tako i pokrenula potragu, bila je naprosto ključna da policija krene pokucati na Ćorićeva vrata.


Zapaljene mreže


Ono što pak nakon svega ostane nama novinarima kao pitanje – kako sve to zajedno protumačiti?


U Dubrovnik ti na jet set premijeru dolazi 80 potencijalnih kupaca, ili ih se barem tako predstavlja, predvođenih Nicom Rosbergom koji je 2016. godine osvojio natjecanje u Formuli1, a dio najužeg tima ti napravi »kraval« sličan ispadima nabrijanih momaka u »mašinama« složenim u priručnim garažama!


Nico Rosberg sasvim sigurno nije osoba koja bi željela dramatična kršenja prometnih propisa vezivati uz svije ime. On je naime iznimno utjecajan u svijetu oblikovanja javnih manifestacija, doživljaja posebnih, hiperautomobila.



Uostalom i sam je Mate Rimac istaknuo kako je poziv Rosbergu, s kojim je inače u prijateljskim odnosima te iznimno cijeni njegove sportske uspjehe, bio ciljan jer riječ je o osobi koja zahvaljujući svojoj upućenosti u tehnologije budućnosti »istinski razumije što smo s C_Two napravili, što smo s tim automobilom željeli poručiti javnosti«, istaknuo je Rimac!


Ali što se s Ćorićevim rekordom željelo poručiti javnosti? Je li i to bio dio propagandne mašinerije u predstavljaju kako se čini trenutno najznačajnijeg hiperautomobila na svijetu, jer upravo takvi »fakeovi« djeluju najzapaljivije po društvene mreže, ili taj »gaf« ipak ide u red onih naših klasičnih, ma baš domaćih samodopadnosti i bahatosti, sigurnosti u poziciji jer – kad si u Hrvatskoj »netko« u pravilu ti »nitko ništa ne može«.


– Žao nam je da se to dogodilo. Žao nam je da se to dogodilo, Automobil je istinski brz i jako startan tako da smo izrazito upozorili sve one koji ga budu željeli testirati da jako paze na ograničenja brzine, istaknuo je u Dubrovniku i sam Mate Rimac.


Dodatna snaga


I na taj je način ujedno otvorio veliko pitanje: je li čitava priča ipak mnogo više obavljana upravo u ovom trenutku kako bi našem turizmu dala dodatnu snagu privlačnosti, dok je sve ono što se u pravilu ispituje i iskazuje kod promocije automobila u drugom planu?


Testnim vožnjama automobila što ima karakteristke najbržih motocikala kojima na jedan kilogram težine dolazi više od jednog »konja«, automobila čije je ubrzanje bolje od bolida Formule1 s kojim je Nico Rosberg prije manje od pet godina osvojio naslov svjetskog prvaka, ponuditi formalne prometnice dubrovačkog primorja uistinu nema nikakvog smisla.



Da se željelo staviti naglasak na automobil, priču se trebalo ispričati na Automotodromu Grobnik, kao i na, za tu prigodu zatvorenoj, prometnici između Karlobaga i Starigrada. To bi bilo testiranje automobila snage dvije tisuće »konja«. Ovako, ipak je to prije svega, turizmu dakako fenomenalno korisno, »šminkanje« jet-seta na dubrovačkim lokacijama.


Ali, u svemu tome i jeste draž Rimčevog poslanja. Kod njega se nikad ne zna što točno smjera. C_Two ide prema cilju prodaje od 150 komada. »Rimac skeptici« se tome smiju jer drže da elektromobil čija će cijena biti nekoliko milijuna eura nema taj potencijal.


Naprosto i kolekcionarski gledano, cijena se može podignuti, količina smanjiti. Ma koliko C_Two bio skup, kad mu se jedno definira cijena, do njega može i sasvim prosječni, ako ne i gore od toga, nogometaš!


Rimac budi enormno globalno zanimanje, pa i zbog činjenice da dolazi iz tehnološke provincije kojoj sasvim sigurno danas Hrvatska pripada, no od realizacije onog zbog čega je praćen, hvaljen, pa i kontroverzan, a to su ekstremni hiperautomobili, malo što. U smislu serijske proizvodnje.


Sjajni kadrovi


S druge strane, ali to nije ni najmanje atraktivno kao ni dubrovački glamurozno, Rimcu se sjajni poslovni planovi ostvaruju ali u proizvodnji baterija i drugih automobilskih komponenti. S njim u tome vlasnički, dionički snažno participiraju Hyundai i Porsche.


Pa je tako tvrtka Rimac za potrebe dodatnog razvoja zakupila terene i izgradila postrojenja u Velikom Trgovišću kao i u Kerestincu, gdje je u planu izgradnja golemog tehnološkog parka. Na domaćem terenu, na teritoriju Grada Sveta Nedelja.



– Na natječaju za zakup zemljišta veličine 199 tisuća četvornih metara postavili smo uvjet vrijednosti investicije od 100 milijuna kuna. Javio se jedino Rimac i to s projektom kampusa, tehnološkog parka, ispitne piste i niza dodatnih sadržaja čija je vrijednost deset puta veća, točnije iznosi milijardu kuna.


Rok za početak izgradnje je tri godine, a zakup je 10 lipa po »kvadratu«. Vjerojatna su i naknadna golema ulaganja kao i zapošljavanje velikog broja visoko obrazovanih radnika.


Ugovor se sklapa na 69 godina tako da nas iznimno veseli što će upravo Sv. Nedelja postati središtem najznačajnijeg tehnološkog iskoraka u Hrvatskoj, hvalio je Dario Zurovac, gradonačelnik Sv. Nedelje sporazum sklopljen s Rimcem.


Kako i ne bi kad je Rimac i u svom inicijalnom pogonu na teritoriju iste jedinice lokalne samouprave pokazao kako su njegova vrata otvorena svima, kako upravo zbog njegove poslovne imaginacije kod njega ali i – kod nas, u Hrvatsku dolaze sjajni kadrovi sa svih strana svijeta.


Logična veza


Ono što je u čitavoj ovoj priči izazvalo dodatnu pažnju bio je lokalitet na kojem je snimljen video spot za potrebe Nevere. Riječ je o otoku Pagu, točnije o području Grada Novalje. Za potrebe promotivnog spota Rimčevog automobila Nevera i nije moglo biti boljeg podneblja od tog zanimljivog i globalno gledano jako popularnog jadranskog otoka.


Prilaz što ide od trajektnog pristaništa Žigljen do samog središta izduženog otoka, točnije do planetarno popularnog Zrća sasvim će se sigurno urezati u sjećanje svima koji su vidjeli, ili će to tek učiniti videospot koji slavi Neveru, točnije Rimac Concept_Two.



Sasvim sigurno veliku zaslugu za tako sjajnu promociju Hrvatske ima i TZ Novalje na čelu s direktoricom Marinom Šćiran Rizner. Spot je sniman u potpunoj tajnosti, nitko nije ni »pod razno« smio pristupiti lokacijama snimanja, dok je u gastronomski dio priče bio uključen i Boškinac, poznati novaljski restoran ovjenčan s Michelinovom zvjezdicom čiji je vlasnik Boris Šuljić na neki način sličan Mati Rimcu.


I on je naime stvorio globalni fenomen, ali u zabavnom smislu: Šuljić je naime prije točno tri desetljeća pokrenuo – Zrće. Tako da je u velikoj mjeri logična veza Nevere i Novalje.


Baš kao što je logična osovina Zurovac – Rimac, sasvim neka druga i drugačija vizija suradnje politike i biznisa što se inače u Hrvatskoj rješava na suprotan, ni malo pozitivan i poticajan – korupcijski način.


Električna mobilnost


Da, Rimac Nevera je učinila fantastični tehnološki iskorak na području automobilske tehnologije. Pa tako posebno po njezinu budućnost uokvirenu u električnu mobilnost. Ona sasvim sigurno otvara i vrata autonomnoj vožnji, budućnosti prometa bez vozača sa znatno manje nezgoda i nesreća, budućnosti što nam je znatno bliža no što se to usudimo ma i pomisliti.


Silno je važno, zbog cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, da smo zahvaljujući tvrtki Rimac Automobili uhvatili korak s tim dijelom napretka. Bojimo se naprosto da one zemlje koje se u ovom trenutku ne ukrcaju u kompoziciju tehnološke budućnosti, zauvijek ostaju na peronima čekanja, na slijepim kolosijecima.



Kad je sama Hrvatska, danas i ovdje, u pitanju benefiti su još i nekoliko puta veći. Rimac je naprosti s Neverom proslavio tehnološku spremnost Hrvatske za participacijom u svijetu moderne proizvodnje automobila, ali i pokazao njezine fantastične prirodne posebitosti.


U tom smislu tajming je bio savršen jer unikatna je Hrvatska predstavljena svijetu, spot što prati Neveru u manje je od 24 sata pregledalo je na milijune ljudi, u sam osvit pune turističke sezone.


I više je stoga nego sigurno kako će taj automobil pomoći i promociji kao i boljim rezultatima jedne od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva – turizmu. Nevera iz Rimca tako je učinila i veliku neveru na globalnom turističkom nebu.


Nezaobilazna destinacija sedme umjetnosti


Novalja je unatrag nekoliko godina postala atraktivna i nezaobilazna destinacija sedme umjetnosti. Jedinstveni ambijent otoka Paga i Novalje više puta poslužio je kao inspiracija i sjajna kulisa za snimanje filmova, inozemnih modnih, glazbenih i sportskih, a naročito reklama svjetski poznatih proizvođača automobilske industrije.


– Od 2015. godine snimanjem modnog editorijala Vogue za Latinsku America te »otkrića« bisera poput predjela Ručice i Beriknice, intezivnijom komunikacijom s HAVC-om, ustanovom koja potiče promicanje audiovizualne kulture u Hrvatskoj, Novalja i Pag postaju još snažnije vezani za promociju sedme umjetnosti u svrhu turizma.


Nakon Voguea, nizali su se modni editorijali poput Elle, Harper’s Bazzar, filmovi »The Terror«, »Islander«, »Ibiza«, »The Grand Tour«, »Interrail«, »Tutto il mio folle amore« Gabriela Salvatoresa, istaknula nam je Marina Šćiran Rizner, direktorica TZ Novalja.



 


Promocija Rimac Nevere osim što je oduševila medije od SAD-a, preko Europe do Japana i predstavila hrvatski proizvod u svijetu, promovirala je i fantastične prirodne »kulise« destinacije Novalja.


– Razvoj novih turističkih proizvoda u kojima filmska industrija i filmski turizam ima rastuću te izuzetno važnu ulogu generira značajan porast turističkog prometa u inače slabije posjećenim turističkim mjesecima.


Fenomen je to koji podrazumijeva putovanje u destinacije u kojima su snimane atraktivne i omiljene serije, filmovi, reklame samo da bi se upoznalo destinaciju, da bi se na neki način postalo dio tih materijala.



 


Dakako, iz svega navedenog proizlazi niz gospodarskih efekata koji uključuju dodatnu potrošnju stranih i domaćih filmskih ekipa tijekom boravka na lokacijama snimanja, zaključila je Šćitran Rizner.


Nazvan po sili prirode


Rimčeva Nevera nosi hrvatski naziv koji istinski odražava nevjerojatne performanse koje automobil može osloboditi u tren oka. Pojavljujući se iznimnom brzinom i snagom, Rimčev hiperautomobil sljedeće generacije dijeli neverino ime i čini se da će ostaviti sličan remetilački učinak na globalnom tržištu hiperautomobila.


I, poput sile prirode po kojoj je nazvan, jednako je vješt u trenu transformirati svoj karakter – od sigurnog i udobnog grand tourera do ultra fokusiranog stroja za performanse.