Ilustracija / Foto Pixabay
To znači da vozilo koje se prodaje za 20.000 eura, ako mu je kilometraža vraćena, u stvarnosti može vrijediti tek oko 16.300 eura
povezane vijesti
Kupnja rabljenog automobila u Hrvatskoj može se vrlo lako pretvoriti u skupu pogrešku. Novo istraživanje pokazuje da vozači zbog manipulacije kilometražom u prosjeku preplaćuju vozila čak 22,7 posto, što znači da za automobil plaćen 20.000 eura mogu izdvojiti gotovo 3.700 eura više od njegove stvarne vrijednosti. No financijski gubitak nije jedina posljedica. Vozila s vraćenom kilometražom često skrivaju istrošenost koju kupci ne mogu uočiti na prvi pogled, pa ih nakon kupnje mogu dočekati
skupi kvarovi i neočekivani troškovi održavanja. Iako se o vraćanju kilometraže godinama upozorava, praksa nije nestala. Naprotiv, stručnjaci ističu da je takve prijevare često teško otkriti jer podaci o vozilima nisu ujednačeno dostupni, a države još uvijek ne razmjenjuju informacije na dovoljno učinkovit način. To potvrđuje i istraživanje tvrtke carVertical, koje je analiziralo kako manipulacija
kilometražom utječe na tržišnu vrijednost rabljenih automobila u 18 europskih zemalja. Rezultati pokazuju da kupci na pojedinim tržištima za vozila s vraćenom kilometražom plaćaju gotovo 50 posto više od njihove stvarne vrijednosti.
– Budući da nisu svi podaci o kilometraži digitalizirani, vrlo je teško utvrditi je li brojač kilometara mijenjan. Osim toga, države još uvijek ne razmjenjuju podatke o vozilima na dosljedan način, zbog čega kupci rabljenih automobila često ostaju bez ključnih informacija, upozorava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u tvrtki carVertical. Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj manipulacija kilometražom umjetno povećava vrijednost rabljenih automobila u prosjeku za 22,7 posto. To znači da vozilo koje se prodaje za 20.000 eura, ako mu je kilometraža vraćena, u stvarnosti može vrijediti tek oko 16.300 eura.
– Vraćanjem kilometraže nepošteni prodavači stvaraju dojam da je automobil manje korišten i u boljem stanju nego što zaista jest. Što je vozilo skuplje, to je i potencijalni financijski gubitak kupca veći. Posebno su izloženi kupci novijih premium rabljenih automobila, ističe Buzelis. Istraživanje pokazuje da učinak prijevare s kilometražom znatno varira među europskim zemljama. Najveći rast cijena zbog manipulacije zabilježen je u Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj, dok je najmanji utjecaj evidentiran u Srbiji, Ukrajini i Rumunjskoj. U Hrvatskoj je među svim provjerenim vozilima njih 2,2 posto imalo vraćenu kilometražu, a brojači su u prosjeku bili smanjeni za čak 38.600 kilometara. Zanimljivo je da je u Njemačkoj, gdje manipulacija kilometražom najviše povećava cijene, čak za 49,3 posto.
Udio vozila s izmijenjenim podacima nešto manji nego u Hrvatskoj i iznosi 1,7 posto. No ondje je s brojača u prosjeku uklonjeno 34.400 kilometara. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Srbija. Iako ondje čak 3,9 posto provjerenih vozila ima vraćenu kilometražu, utjecaj na cijenu najmanji je među svim analiziranim državama i iznosi 9,3 posto. Istodobno su automobili u prosjeku "pomlađeni" za čak 53.500 kilometara. Stručnjaci upozoravaju da je prije kupnje rabljenog automobila nužno provjeriti njegovu povijest jer se jedino tako može utvrditi odgovara li prikazana kilometraža stvarnom stanju vozila te kada je eventualno došlo do manipulacije. – Prijevare s kilometražom i dalje su ozbiljan problem diljem Europe, a države čine premalo kako bi ga učinkovito suzbile. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila u Europskoj uniji, s gotovo dva milijuna vozila koja se svake godine izvoze u druge članice. Slijede Italija, Belgija i Nizozemska. Kada zemlje ograniče dijeljenje podataka o povijesti izvezenih vozila, kupci u drugim državama ostaju bez važnih informacija. Posljedice nisu samo financijske, jer vozači mogu pogrešno planirati održavanje, suočiti se s češćim kvarovima, pa čak i upravljati vozilom koje nije dovoljno sigurno, upozorava Matas Buzelis. Istraživanje tvrtke carVertical obuhvatilo je vozila proizvedena između 2005. i 2025.
godine, a temelji se na izvješćima o povijesti automobila koje su korisnici naručili između
travnja 2025. i ožujka 2026. Analizom je uspoređena tržišna vrijednost vozila sa stvarnom i
manipuliranom kilometražom kako bi se utvrdio stvarni financijski učinak ove vrste
prijevare.