Desetljećima je njemački luksuzni automobilski trojac BMW, Mercedes-Benz i Audi, vodio bitku za primat na američkom tržištu. No, dok su BMW u Južnoj Karolini i Mercedes u Alabami već davno izgradili lokalne proizvodne pogone, Audi je ostao jedini iz velike trojke koji sva svoja vozila za kupce u SAD-u uvozi iz Europe i Meksika.

Toj je praksi s Trumpovom rigidnom carinskom politikom došao kraj. Audi je službeno najavio gradnju svoje prve tvornice za sklapanje automobila na američkom tlu, pri čemu namjerava uložiti čak četiri milijarde dolara u saveznoj državi Georgiji i otvoriti oko četiri tisuće i petsto izravnih radnih mjesta. Pogon u gradu Perryju, čiji je početak gradnje planiran za 2027. godinu, dosezat će kapacitet do dvjesto tisuća SUV vozila godišnje početkom 2030-ih, a proizvodit će modele poput Q7, Q8 i nadolazećeg Q9, dok će dio te proizvodnje biti namijenjen i izvozu.

Vijest nije lansirana kroz uobičajeno korporativno priopćenje, već na pozornici političkog predizbornog skupa američkog predsjednika Donalda Trumpa upravo u Perryju, malom gradu od 20-ak tisuća stanovnika udaljenom cestom 170 kilometara južno od Atlante. Predizborni skup uoči međuizbora poslužio je kao idealna kulisa da američki predsjednik naglasi  ispravnost svoje gospodarske strategije. Poručio je okupljenima da Audi ne bi došđao da nije bilo njegovih carina, istaknuvši investiciju kao izravan dokaz da njegova politika uvođenja visokih uvoznih pristojbi daje konkretne rezultate i vraća industrijsku proizvodnju u SAD.

Audi je postupio praktično jer drugačije nije ni mogao: uvozne carine stajale su njemačku tvrtku samo u protekloj godini oko milijardu i dvjesto milijuna eura, što je uzrokovalo pad prodaje na američkom tržištu od čak šesnaest posto i natjeralo upravu u Ingolstadtu na korjeniti zaokret. Posebnu pažnju privukla je činjenica da je na skupu osobno prisustvovao i glavni izvršni direktor kompanije Audi AG, Gernot Döllner, koji je uz Trumpa izašao na pozornicu, rukovao se s njim i potvrdio planove kompanije.

Svjesni političke osjetljivosti nastupa na stranačkom skupu u SAD-u, ali i potencijalnog nezadovoljstva radničkih sindikata u Njemačkoj koji strahuju da otvaranje pogona u Americi znači zatvaranje tvornica u Europi, iz Audija su brzo ponudili vlastito obrazloženje ove strateške odluke. Direktor Gernot Döllner i uprava Audija naglasili su kako odabir Georgije nije puko savijanje leđa pred uvoznim nametima, već dugoročna strateška vizija i ulaganje u stabilnost poslovanja.

Döllner je poručio kako je SAD jedno od najvažnijih svjetskih tržišta za premium vozila na kojem Audi još nije iskoristio svoj puni potencijal, naglasivši da se ovdje radi o izgradnji snažnijeg Audija u Americi i za Ameriku, a ne samo o gradnji jedne tvornice. U službenom priopćenju kompanija je dodatno podcrtala kako Njemačka i Europa ostaju industrijska i tehnološka kičma kompanije. Međutim, priznali su da je lokalizacija proizvodnje na sjevernoameričkom tlu jedini način da ostanu cjenovno konkurentni te da svoja najpopularnija velika SUV vozila sklapaju točno tamo gdje je potražnja za njima najveća.