Jadransko-jonski željeznički koridor mogao bi povezati hrvatske luke od Rijeke do Ploča sa susjednim državama i ostatkom Europe, a Hrvatskoj otvoriti mogućnost novih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Potpisivanjem inicijative „Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti“ napravljen je prvi korak prema uspostavi prometne veze koja bi povezivala Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.

Cilj je bolje povezati Hrvatsku sa susjednim državama i ostatkom jadransko-jonske regije te potaknuti zajednička ulaganja u željezničku infrastrukturu. Planirani koridor obuhvatio bi Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split i Ploče, a nastavljao bi se prema Baru, Draču i grčkim prometnim središtima. Njegova bi uspostava omogućila bolje povezivanje hrvatskih luka s međunarodnim željezničkim mrežama, ali i kvalitetnije prometne veze između obalnih dijelova Hrvatske i ostatka zemlje.

Eurozastupnica Nikolina Brnjac istaknula je da je nakon desetljeća ulaganja u autoceste i cestovnu infrastrukturu vrijeme za značajniji iskorak u razvoju željeznice. Prema njezinim riječima, jadransko-jonski pravac mogao bi povezati jugoistočni dio Europe sa sjeverozapadnim dijelom kontinenta te pridonijeti razvoju gospodarstva i jačanju prometne uloge Hrvatske.

– Ne moram ni govoriti koliko je važno povezivanje Luke Ploče s lukama u Splitu, Zadru, Šibeniku i Rijeci. Isto tako, prvi bi se put omogućilo željezničko povezivanje i financiranje same Istarske županije, Kvarnera i Dalmacije s ostatkom Hrvatske i europskom mrežom, rekla je Brnjac. Posebno je upozorila na važnost sigurnih i alternativnih prometnih pravaca u aktualnim geopolitičkim okolnostima, istaknuvši da rat u Ukrajini pokazuje koliko je važno imati više mogućnosti za prijevoz robe i pristup lukama. Smatra da bi nova željeznička mreža pridonijela i obnovi postojećih pruga te planiranju i izgradnji novih dionica, osobito ondje gdje željezničke veze još nisu uspostavljene.

– Bez ove željezničke mreže nema mogućnosti jačanja hrvatskih luka. One se gospodarski mogu razvijati ako imaju dobre željezničke veze, poručila je Brnjac, dodavši da je sljedeći korak sastanak s predstavnicima vlada država kroz koje bi koridor trebao prolaziti. Tijekom daljnje pripreme projekta trebalo bi se razmotriti kako najbolje unaprijediti postojeće mreže i izgraditi nedostajuće veze. Jedno od ključnih pitanja bit će osiguravanje novca za realizaciju projekta. Brnjac je pojasnila da se inicijativom želi otvoriti prostor za uključivanje jadransko-jonskog pravca u regulativu transeuropske prometne mreže, čime bi se stvorili preduvjeti za buduće financiranje iz europskih izvora. Početkom iduće godine planira se velika konferencija u Europskom parlamentu, dok bi završna konferencija trebala biti održana u Bruxellesu, gdje bi inicijativa bila predstavljena povjereniku Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu.

Govoreći o europskim sredstvima, Brnjac je navela da je do sljedećeg financijskog okvira na raspolaganju ukupno 81 milijarda eura, od čega je 35 milijardi namijenjeno prometu, 30 milijardi energetici, a 17,5 milijardi vojnoj mobilnosti. Uvrštavanje koridora u europsku prometnu mrežu trebalo bi otvoriti mogućnosti za financiranje daljnje pripreme i provedbe projekta, no Konkretni rokovi i iznosi ulaganja zasad nisu definirani. Zadarski župan Josip Bilaver, koji je na konferenciji govorio u ime primorskih županija, ocijenio je da je uspostava jadransko-jonskog željezničkog koridora važna ne samo za Hrvatsku nego i za ostatak Europe. Posebno je naglasio da bi projekt mogao popuniti postojeću prazninu u željezničkoj povezanosti jugoistočnog dijela kontinenta.

– Važno nam je da koridor prolazi i preko Hrvatske te da izgradimo kvalitetnu željezničku mrežu na području naše države, rekao je Bilaver. Dodao je da će županije raditi na pripremi svega što je potrebno za buduću realizaciju projekta, od prostornih planova i strateških studija do ostale potrebne dokumentacije. Cilj je, istaknuo je, da se nakon osiguravanja financijskih sredstava može što spremnije krenuti u provedbu. Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek poručio je da je razvoj moderne željeznice jedan od važnih preduvjeta za jačanje prometnog i logističkog položaja Hrvatske. Uz povezivanje s međunarodnim pravcima, prioritet je i razvoj
regionalne željezničke mreže te njezino povezivanje u funkcionalnu cjelinu.

– Razvoja ruralnih područja nema bez moderne željeznice, a bez moderne željeznice nema ni jačanja naših logističkih kapaciteta i prometne mreže koja prolazi kroz Hrvatsku, istaknuo je Tušek. Govoreći o ulaganjima, podsjetio je na nedavno potpisivanje ugovora vrijednog 900 milijuna eura za prometnu  infrastrukturu, ocijenivši ga važnim korakom u ciklusu ulaganja u željeznicu. Naglasio je i da bi se, uz razvoj postojećih pravaca, trebalo otvoriti razgovore o širenju mreže kako bi se stvorio strateški okvir za buduća ulaganja. Posebno je izdvojio povezivanje Istre s ostatkom hrvatske željezničke mreže. U tijeku je izrada studijske dokumentacije za novi željeznički tunel kroz Učku, a za iduću je godinu
najavljeno raspisivanje natječaja za projekt Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Daljnji razvoj nizinske pruge i povezivanje Rijeke s tom prugom, kazao je Tušek, preduvjet su za bolje uključivanje Istre u nacionalni željeznički sustav.

– To su velike investicije, ali imamo mogućnost da uz pomoć europskih strukturnih fondova mijenjamo Hrvatsku na takav način, rekao je državni tajnik. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić također je podržao inicijativu, istaknuvši da je riječ o strateškom pitanju za Hrvatsku. Pritom je upozorio da nije važno samo povezivanje s međunarodnim željezničkim mrežama nego i unaprjeđenje prometa unutar zemlje, kako bi se pojedine regije i luke kvalitetnije povezale s ostatkom nacionalnog sustava.

– HŽ Infrastruktura spremna je dati puni doprinos u smislu stručne i operativne potpore ovom projektu, rekao je Lončarić. Inicijativa je zasad prvi korak prema širem dogovoru o budućem prometnom pravcu. Predstoje razgovori s državama koje bi njime bile obuhvaćene, priprema potrebne dokumentacije i definiranje načina financiranja. Uspjeh projekta ovisit će o usklađivanju planova i ulaganja više država, kao i o uključivanju koridora u europske prometne prioritete.