Duhanska industrija

Marić o pregovorima s BAT-om: “Suzdržavam se, nije jednostavno…”

Hina

Zdravko Marić / Foto Patrik Macek/PIXSELL

Zdravko Marić / Foto Patrik Macek/PIXSELL

Komentirajući originalno plasiranu tezu, po kojoj bi BAT zbog pogoršanih uvjeta poslovanja mogao napustiti Hrvatsku, Marić je istaknuo da su se proteklih godina porezi smanjivali, dok trošarinski sustav važi na području RH, a da više od 80 posto proizvodnje u Kanfanaru otpada na izvoz, pa trošarinski sustav praktički nikakve veze s proizvodnjom u Hrvatskoj



Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da razgovori s BAT-om i dalje teku, kako situacija nije jednostavna, no ne slaže se s navođenjem pogoršanih uvjeta poslovanja kao razloga mogućeg odlaska te kompanije iz Hrvatske.


Odgovarajući na pitanje novinara uoči sjednice Vlade o tome kakva je situacija s British American Tobaccom (BAT) te je li istina da je BAT postavio ultimatum Vladi, na koji Vlada ne kani popustiti, Marić je rekao da razgovori još uvijek teku.


“Ja se suzdržavam proteklih dana, to ću i sada učiniti, uz dužno poštovanje prema interesu javnosti (…) sve će biti objašnjeno u datom trenutku, ali s obzirom da traju razgovori, ja ih nemam namjeru komentirati”, izjavio je Marić, koji i vodi pregovore s vlasnicima tvornice u Kanfanaru.




Upitan u čemu je sada problem, Marić je odgovorio “nije jednostavno”.


Komentirajući originalno plasiranu tezu, po kojoj bi BAT zbog pogoršanih uvjeta poslovanja mogao napustiti Hrvatsku, Marić je istaknuo da su se proteklih godina porezi smanjivali, dok trošarinski sustav važi na području RH, a da više od 80 posto proizvodnje u Kanfanaru otpada na izvoz, pa trošarinski sustav praktički nikakve veze s proizvodnjom u Hrvatskoj.


“A da i ima veze, trošarinski sustav RH, što se tiče EU-a (…) je među najmanje oporezivima”, ustvrdio je Marić.


Ističe da razgovori i dalje teku, a kako će se vidjeti kako će to sve skupa završiti. Marić apostrofira da je svaki ulagač u Hrvatsku dobrodošao te kako se ne čini razlika između stranih i domaćih.


Dosad su provođena porezna rasterećenja, a Marić kaže da će nastojati još dodatno provoditi i neporezna i administrativna rasterećenja, u smislu slanja jasnih i pozitivnih signala investitorima da je Hrvatska prijemčiva za investicije. Ali isto tako, dodaje Marić, ne može se država uplitati u nekakve tržišne okolnosti i odnose među pojedinim konkurentima.


Članarine u HGK-u i HOK-u “na stolu”


Upitan o danas pokrenutoj peticiji Udruge Glas poduzetnika, kojom se uz ostalo traži ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u, ukidanje plaćanja članarine HTZ-u, kao i ukidanje ili smanjivanje parafiskalnih nameta, Marić je rekao da za administrativno te neporezno, odnosno parafiskalno rasterećenje, još uvijek ima prostora te ga treba i mora biti.


Kada se pak radi o ukidanju obveze članstava u navedenim organizacijama, Marić je ustvrdio da gleda kompletan sustav parafiskalnih, to jest neporeznih davanja. “Tu uvijek prostora ima, te članarine, što se tiče HGK-a i HOK-a, u nekoliko su navrata bile snižavane, a ima li prostora za dalje, sve je na stolu, možemo vidjeti, naravno”, izjavio je Marić.


O kontroli nesrazmjera imovine i primanja


Novinari su ministra pitali i zašto “porezni Uskok” nije ukazao na slučajeve poput Dragana Kovačevića, bivšeg čelnika Janafa koji je nedavno priveden zbog sumnji u primanje mita, na što je Marić odgovorio “nemojte biti sigurni, odnosno nemojte baš odmah zaključiti da nešto nije učinjeno”.


Marić navodi da su Porezna uprava i pojedina njena integralna tijela pa tako i, kolokvijalno rečeno “porezni Uskok”, sastavni dio ukupne mreže institucija koje se bave onim što je zakonom predviđeno. Kada je riječ o njihovoj korespondenciji i suradnji, Marić kaže da je na njemu da osigura da ona bude besprijekorna.


Upitan pak zašto se, s obzirom na nesrazmjer prihoda i imovine, “crvena lampica” u Poreznoj upravi ne pali ranije, Marić odgovara da zbog porezne tajne ne može komentirati pojedinačne slučajeve.


Podsjeća da u zakonu o porezu na dohodak postoje odredbe koje se tiču utvrđivanja nesrazmjera imovine i primanja, a u slučaju ako se on utvrdi propisuje se stopa oporezivanja od de facto 54 posto.