Slučaj Severine Vučković

Ženska mreža Hrvatske: Tražimo promjene i stegovni postupak protiv Dobronića

Hina

Foto Marko Lukunic / Pixsell

Foto Marko Lukunic / Pixsell

Između ostalog, traže da se zakonom definiraju procedure za vještačenja za obiteljske sudske postupke i testove koji se mogu koristiti, kao i da se propišu obvezne edukacije vještaka o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama i učincima tog nasilja na djecu



Ženska mreža Hrvatske od ministra pravosuđa traži, uz hitne sustavne promjene, da pokrene stegovni postupak protiv predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića zbog povrede ugleda suda i sudačke dužnosti “diskriminativnim mizoginim izjavama” vezano za slučaj Severine Vučković.


Ženske organizacije na konferenciji za novinare upozorile su da u radu sa ženama žrtvama nasilja kontinuirano svjedoče problemu institucionalnog nasilja nad ženama i djecom kroz dugotrajne postupke uređenja roditeljske skrbi.


Kad nema sporazumnog dogovora, postupci traju tri, šest pa i 10 godina




“Potrebno je hitno uvesti sustavne mjere i sustavne promjene kroz zakone i praksu. Iskustva organizacija u direktnom radu sa ženama potvrđuju da je situacija u kojoj se našla i Severina Vučković i skandalozna izjava Vrhovnog suda zapravo pravilo u postupanju zaposlenih u institucijama, ali i brojnih drugih odgovornih kroz sustav”, istaknula je Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske u ponedjeljak.


Naime, Vrhovni sud skrbništvo nad djetetom Severine Vučković i Milana Popovića vratio je ocu zbog proceduralne pogreške nižeg suda, a što je prokomentirao Dobronić rekavši da se Vučković “ne može shvaćati malom i nemoćnom ženicom” i da je pjevačica “vjerojatno jedna od najmoćnijih u Hrvatskoj”.


Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije upozorila je da slučaj Vučković nije izoliran, ali treba biti povod da se krene razgovarati o činjenici o kojoj se sustavno šuti, a to je da postupci u slučaju kad se roditelji sporazumno ne dogovore o obliku ostvarivanja skrbništva, umjesto tri ili šest mjeseci, traju između tri ili šest godina, a u nekima, poput ovog, gotovo i 10 ili više godina.


Upozorila je da je to jako dugo za život maloljetnog djeteta, ali i na to da ih se često izlaže prisilnim viđenjima sa zlostavljačima iako to ni oni sami ne žele.


Ženske organizacije, stoga, osim pokretanja stegovnog postupka protiv Dobronića, od Vlade i Sabora traže temeljne izmjene Obiteljskog zakona u skladu s preporukama Grevia, uvođenje novog pristupa za žrtve nasilja, ukidanje obaveznog savjetovanja za žrtve nasilja i prepoznavanje djece svjedoka kao žrtava nasilja.


Između ostalog, traže da se zakonom definiraju procedure za vještačenja za obiteljske sudske postupke i testove koji se mogu koristiti, kao i da se propišu obvezne edukacije vještaka o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama i učincima tog nasilja na djecu.


Promjene u sustavu – samo na papiru


Od Ministarstva pravosuđa traže osnivanje radne skupine u suradnji s Ministarstvom rada koja će razraditi način praćenja obiteljsko-pravnih sudskih postupaka u vezi roditeljske skrbi te, između ostalog, uvođenje i provođenje obaveznih edukacija za suce koji sude predmete vezane uz rodno utemeljeno nasilje.


Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna poručila je da su napravljene promjene u sustavu, ali – samo na papiru. Kao primjer navela je zabranu upotrebu termina “roditeljsko otuđenje”, za što im je vještakinja na edukaciji rekla “kako ne treba slušati ministra jer su oni struka”.


Ana Pecotić iz Inicijative Spasi me upozorila je da je suština problema to da se pravo zlostavljača na roditeljstvo stavlja ispred prava žrtvi na zaštitu od nasilja te da bi primarni interes pravosuđa trebao biti zaštita prava djeteta.


Poručila je i da Vučković i njezin sin u ovom postupku neće biti sami te da prosvjed nije isključen ovisno o razvoju situacije.