Ovisnost o turizmu

ZEMLJA SUNCA I MORA Industrija izgubila svako peto radno mjesto, a u turizmu ih 60 posto više

Jagoda Marić

U Vladi su svjesni da je Hrvatska po ostvarenim noćenjima i broju gostiju dosegnula svoje maksimume / Foto  M. ANIČIĆ

U Vladi su svjesni da je Hrvatska po ostvarenim noćenjima i broju gostiju dosegnula svoje maksimume / Foto M. ANIČIĆ

U zemlji koja je odlučila svoju gospodarsku sudbinu vezati za »sunce i more«, objava da je industrijska proizvodnja u lipnju čak 5,6 posto manja nego u istom lanjskom mjesecu nikoga nije pretjerano uznemirila, unatoč činjenici da Hrvatska u toj djelatnosti nije dosegnula ni pretkriznu 2008. godinu

 ZAGREB Svaka nova objava o tome koliko je u Hrvatsku stiglo gostiju, je li pao ili rastao broj dolazaka i noćenja, koliko je automobila prošlo autocestom za vikend, predmet je medijskih analiza, stručnjaci daju procjene o tome hoće li sezona podbaciti ili će prihoda biti više, političari, po običaju, optimistično prognoziraju rezultate. I tako će biti barem još nekoliko tjedana.

Posebna je priča nedostatak radne snage, pa se javnost dodatno bavi i time hoće li biti dovoljno kuhara i konobara da tu sezonu izguraju do kraja. No, nedavna objava da je industrijska proizvodnja u lipnju pala za 2,2 posto u odnosu na svibanj i da je čak 5,6 posto manja nego u lipnju prošle godine, nikoga nije pretjerano uznemirila, kao ni to da Hrvatska još uvijek u toj djelatnosti nije dosegnula ni pretkriznu 2008. godinu.


Sve je to logično u zemlji koja je odlučila svoju gospodarsku sudbinu, kao nijedna država u Europi, a još je tih država koje imaju lijepo more i sunce, vezati uz turizam i njegove učinke u nekoliko ljetnih mjeseci.



(Broj zaposlenih)2008. godine – 303.635Lipanj 2019. – 248.227Smanjenje – 18%


Jasan trend




Hrvatska je s već slabom industrijom ušla i u globalnu krizu 2008. godine, pa je iz nje i dulje i teže izlazila nego države koje imaju snažnu proizvodnju, i kad već nije bilo nekog jasnog plana kako to promijeniti – bacanje svih karata na turizam nudilo se samo od sebe kao najjednostavnije rješenje.


Čak i onaj tko u posljednjih deset godina nije svakodnevno mogao promatrati kako se Hrvatska prepušta dominaciji turizma, može, primjerice, iz kretanja broja radnika u pojedinim djelatnostima shvatiti što se dogodilo u državi koja se posljednja pridružila Europskoj uniji.



(Broj zaposlenih)2008. godine – 80.667Lipanj 2019. – 129.363Povećanje – 60%


Iako Hrvatska ima nekoliko različitih podataka o broju zaposlenih, ovisno o tome je li riječ o broju zaposlenih u pravnim osobama ili broju osiguranika – trendovi su isti.


Kako ne bi bilo zabune s miješanjem dviju različitih baza podataka i dviju različitih metodologija, odlučili smo se za podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jer se u njihovim statistikama ništa nije mijenjalo posljednjih 15 godina i trendovi se jasno mogu pratiti.


Ti podaci kažu da je na kraju 2008. godine u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj bilo 303.635 osiguranika, odnosno zaposlenih, dok ih je u lipnju ove godine bilo 248.227, što je manje za 55.408 osiguranika.


Brojka je to veća od ukupnog broja svih osiguranika u, primjerice, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje mirovinske doprinose plaća nešto više od 52 tisuće ljudi, a to uključuje i poduzeća, i obrte, i samozapošljavanje, i poljoprivrednike.


Zbrajanje gostiju


U industriji je tako nestalo 18,24 posto svih koji se na bilo koji način vode kao zaposleni, odnosno svako peto radno mjesto za koje se plaćao neki oblik osiguranja. U poljoprivredi je u istom razdoblju ta brojka pala sa 73.286 osiguranika na 56.354 što je smanjenje veće od 23 posto.


S druge strane, broj osiguranika u pripremi i posluživanju hrane te smještaju porastao je sa 80.667 na 129.363, odnosno veći je za čak 48.696, odnosno 60 posto.



(Broj zaposlenih)2008. godine – 149.518Lipanj 2019. – 113.937Smanjenje – 23%


Broj novih radnika u turizmu veći je nego što ukupan broj osiguranika ima pojedinačno 12 hrvatskih županija.Iako se posljednjih godina postupno oporavlja, i to najviše zbog investicija u turizmu, građevinarstvo je još uvijek daleko od stanja u kojem je bilo 2008. godine, kad su u Hrvatskoj ipak još uvijek postojale velike građevinske tvrtke koje su mahom završile u stečaju i nestale nakon krize i završetka najvećih poslova u izgradnji autocesta.


Podaci HZMO-a kažu da je u građevinarstvu na kraju 2008. godine bilo 149.518 osiguranika, sada ih je 113.937 tisuća, odnosno 35.581 manje.


Građevinarstvo je, kao i poljoprivreda, izgubilo 23 posto osiguranika, odnosno zaposlenih.Uz takve brojke gdje broj ljudi vezanih za prerađivačku industriju padne za gotovo petinu, a u poljoprivredi za 23 posto, i to nije posljedica velikog tehnološkog napretka, nije čudo što i Vlada s ostatkom države iščekuje što će pokazati statistike o broju dolazaka i noćenja turista.


Zebnja od vijesti


Premijer Andrej Plenković nedavno je rekao da je Hrvatska kao nijedna zemlja u Europi došla do toga da je godišnji broj gostiju pet puta veći od broja njezinih stanovnika te prognozirao da će ove godine prihod od turizma biti 12 milijardi eura.


Njegova izjava mogla bi značiti da su i u Vladi svjesni da je, kad su noćenja i broj gostiju u pitanju, Hrvatska dosegnula svoje maksimume, na što već nekoliko godina upozoravaju i stručnjaci u turizmu.



(Broj zaposlenih)


2008. godine – 73.286


Lipanj 2019. – 56.354


Smanjenje – 23%


 



Zbrajanje gostiju i iščekivanje novih rekorda dakle može prestati, no pitanje je može li Hrvatska s ponudom kakvu ima, s istim brojem gostiju povećati prihod, što se dosad nije pokazala sposobnom osim kroz podizanje cijena za gotovo istu ponudu.


Još je veći problem to što se pokazalo da Hrvatska i uz stotine različitih mjera, nije imala efikasan plan za popravljanje stanja u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi.


Tako je zebnja koju izazivaju loše vijesti s najvažnijih hrvatskih tržišta iz Njemačke i Italije, dijelom vezana za budućnost izvoza preostalih proizvođača, a dijelom za strah da bi to goste iz najvažnijih država moglo natjerati da, kao i za posljednje krize, prvo štede na odmorima i putovanjima.