Rastući pritisci na održivost mirovinskog sustava, ubrzana primjena umjetne inteligencije i sve složeniji regulatorni izazovi obilježili su rasprave drugog konferencijskog dana Hrvatskih dana osiguranja u Opatiji. Dominirala je tema o održivosti mirovinskog sustava.

Direktorica mirovinskog društva iz Croatia osiguranja Radojka Hainski naglasila je potrebu za dugoročnim, sustavnim i predvidivim pristupom daljnjem razvoju sustava.

Istaknula je kako ubrzano starenje stanovništva, odnosno činjenica da imamo manje od 1,5 zaposlenih na jednog umirovljenika, stvara rastući pritisak na mirovinski sustav.

Melita Čičak, v.d. ravnatelja Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Arijana Kokot iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, Goran Kralj iz PBZ Croatia osiguranja te Gordan Šumanović iz Raiffeisen društva za upravljanje fondovima zaključili su kako Hrvatska ima čvrste temelje mirovinskog sustava, ali da su daljnje reforme i usklađivanje s europskim praksama nužni kako bi sustav dugoročno ostao stabilan i osigurao kvalitetnije mirovine.

Neka od rješenja koje bi bilo dobro razmotriti u Hrvatskoj, a koja funkcioniraju na drugim tržištima, uključuju »auto-enrolment«, model mirovinske štednje prema kojem se zaposlenici automatski uključuju u dodatni mirovinski plan, radi povećanja obuhvata i uplata, »lifecycle fondove« koji prilagođavaju ulaganja dobi štediša, nove modele isplate mirovina te usklađivanje radnog vijeka s demografskim trendovima, tj. postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.

Najveći interes sudionika izazvale su teme povezane s umjetnom inteligencijom i digitalnom transformacijom poslovanja.

Kroz niz izlaganja istaknuto je kako UI više nije razvojni eksperiment, već ključna operativna tehnologija koja mijenja način rada i poslovanja društava za osiguranje.

Naglasak je stavljen na praktičnu primjenu umjetne inteligencije – od razvoja internih UI asistenata do izazova njihove integracije u postojeće IT i poslovne sustave.

Istaknuto je kako uspješna implementacija ne zahtijeva samo tehnološke kapacitete, već i promjene u organizacijskoj kulturi i načinu rada.

Naglašeno je kako digitalna transformacija odavno nadilazi tehnološki aspekt te postaje ključno strateško pitanje tržišne konkurentnosti. Korisničko iskustvo pritom postaje glavni pokretač promjena, uz sve veći fokus na brzinu, personalizaciju i jednostavniju komunikaciju s klijentima.

Voditelj Odjela za umjetnu inteligenciju i robotizaciju procesa iz Croatia osiguranja Ivan Bimbi dodao je kako UI tehnologije služe kao podrška u svakodnevnom radu i donošenju odluka, automatizaciji rutinskih zadataka te preciznijoj analizi i obradi velikih količina podataka.

Raspravljalo se i o operativnim rizicima u kontekstu šteta, s naglaskom na obijesnu vožnju kroz prizmu sudske prakse i njezinih implikacija na osigurateljna pokrića.

Istaknuto je kako upravo različita tumačenja odgovornosti i okolnosti nastanka štetnog događaja dodatno otežavaju proces procjene i odlučivanja.

U segmentu osiguranja motornih vozila upozoreno je na rastući problem prevara u autoosiguranju. Pokušaji zlouporaba postaju sve sofisticiraniji, od manipulacije dokumentacijom i lažnog prikaza šteta do organiziranih oblika prevara. Upravo zato sve se više nameće intenzivnija suradnja društva za osiguranje, policije i pravosudnih tijela, kao i razvoj naprednih alata za prepoznavanje sumnjivih obrazaca i anomalija.

Direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unapređenje procesa obrade šteta iz Croatia osiguranja Kristijan Oslić skrenuo je pažnju na to kako UI donosi najkonkretniju i najvidljiviju vrijednost za korisnike upravo u kontekstu obrade šteta.

Danas je štetu moguće prijaviti putem mobitela, a sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji analiziraju fotografije, procjenjuju oštećenja i u velikom broju jednostavnijih slučajeva omogućuju vrlo brzu, ponekad i gotovo trenutačnu isplatu.