Predsjednik Zoran Milanović često nazoči svečanim sjednicama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Tako je u posljednje vrijeme uveličao proslave Dana Krapinsko-zagorske županije i Dana grada Orahovice i tom se prigodom, kao što uvijek čini, obratio prisutnima i pojašnjavao svoje stavove o nekim domaćim i vanjskopolitičkim temama. No, 5. svibnja, kako su izvijestili lokalni mediji, »za razliku od prijašnjih godina«, predsjednik Republike nije bio na svečanoj sjednici u povodu Dana grada Pule.

Nova uloga

Štoviše, tamo se nije pojavio ni njegov izaslanik, što je običaj kada Milanović negdje ne stigne. Posebno je to zanimljivo u kontekstu činjenice da je na lokalnim izborima 2025. gradonačelnik Pule postao bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Djelovalo je neobično da je, kao izaslanica premijera Andreja Plenkovića, na svečanoj sjednici pulskog Gradskog vijeća govorila ministrica Irena Hrstić (HDZ), a da nije bilo nikoga iz Ureda predsjednika.

Doznajemo, međutim, da nije riječ o tome da je Grbin zaključio da mu je u novoj ulozi mudrije surađivati s Banskim dvorima nego održavati dobre odnose s Pantovčakom, »kako mu ne bi nedostajao jedan papir«. Milanović je bio pozvan, ali je došlo do neslaganja u vezi protokola. Predsjednik Republike, sukladno Ustavu, nema velike ovlasti, ali prema državnom protokolu on je dužnosnik prvog ranga, dok je iza njega predsjednik Hrvatskog sabora. Stoga je predsjednik Republike posljednji govornik na svakom događaju, a odnosi se to i na njegovog izaslanika. I to neovisno o političkoj pripadnosti lokalne vlasti. Tako je na prošlogodišnjoj svečanoj sjednici na Danu grada Pule prvo govorio tadašnji gradonačelnik Filip Zoričić, potom ministrica Irena Hrstić i na kraju Milanovićev izaslanik Zdravko Zima. No, ovaj put je Grbin, bez obzira na ustaljeni protokol, inzistirao da upravo on posljednji govori na svečanoj sjednici, predsjednik Republike nije na to pristao i iz tog je razloga odbio poziv. Gradonačelnik Pule nije jučer htio previše pričati o ovoj politički intrigantnoj situaciji otprije desetak dana.

– Na tu sjednicu Gradskog vijeća pozvani su bili predsjednik Sabora, predsjednik Vlade i predsjednik Republike, od kojih je premijer poslao izaslanicu, gospođu Hrstić, dok su se ostala dvojica ispričala da ne mogu sudjelovati, kazao nam je Grbin.

Bez komentara

Upitali smo ga kako to da je, što ne čine niti HDZ-ovi gradonačelnici i načelnici općine koji upute poziv Milanoviću za svečanu sjednicu u svojoj sredini, odlučio da on bude posljednji govornik.

– Što se tiče protokola, nemam komentara. Neka to komentiraju oni koji žele, zakopčan je bio gradonačelnik Pule.

Ovo je bio zaista važan korak za Peđu Grbina, kojeg se dosad uglavnom percipiralo kao »Milanovićevog potrčka i trbuhozborca«. Na ovakav su ga način nastojali doskreditirati naročito njegovi protivnici iz HDZ-a, premda se za Grbina uopće ne može reći da je kao lider SDP-a uvijek bezrezervno podržavao politiku predsjednika Republike, dugogodišnjeg stranačkog kolege. Istina, SDP se, slijedeći Milanovića, u Hrvatskom saboru usprotivio priključenju Hrvatske misijama pomoći ukrajinskoj vojsci EUMAM i NSATU. No, Grbin nije dijelio, primjerice, Milanovićev stav da bi parlamentarni zastupnici ratifikaciju pristupanja Švedske i Finske NATO savezu trebali uvjetovati promjenom određenih izbornih pravila u BiH koja su se pokazala štetnima za hrvatski narod.

Čudan povratak na nacionalnu političku scenu

Peđu Grbina je obilježila konferencija za novinare u ožujku 2024. ispred zgrade Hrvatskog državnog arhiva, na kojoj je, sasvim iznenadno, predstavio Milanovića kao kandidata SDP-a za premijera. Do tog trenutka je Grbin bio siguran kandidat za premijera, što se i očekivalo od predsjednika SDP-a. Ali, u dogovoru s Milanovićem njemu je prepustio tu poziciju.

Budući da SDP-om predvođena koalicija Rijeke pravde nije osvojila dovoljno saborskih mandata za smjenu HDZ-ove vlasti, Grbin je donio odluku da se više neće kandidirati za dužnost predsjednika SDP-a. Unatoč ranijim neuspjelim izlascima na izbore u rodnoj Puli, Grbin se prošle godine još jednom natjecao za gradonačelnika i ovaj put pobijedio. Potom se maknuo iz nacionalne politike, zamrznuo je zastupnički mandat i u potpunosti je fokusiran na komunalne probleme. Grbinovo nepopuštanje Milanoviću i pod cijenu predsjednikovog nedolaska na svečanu sjednicu Gradskog vijeća Pule njegov je prvi politički potez nacionalnog karaktera nakon dulje vremena.