Europski izbori održavaju se 9. lipnja i njihov rezultat odredit će sastav nove Europske komisije, odnosno europske vlade, a samim time i pratećih tijela, uprava i agencija. No, ako na političkoj karti Europe ne bude velikih političkih promjena nakon tog datuma i Europska pučka stranka zadrži dominaciju u Europskoj komisiji, tada bi Hrvatska mogla biti zemlja koja će biti trajni domaćin Europske agencije za demografiju.

Želja je i to nastojanje potpredsjednice EK-a Dubravke Šuice, o kojemu je razgovarala s grupom hrvatskih novinara u Bruxellesu prošloga tjedna, rekavši kako bi to bilo veliko postignuće za Hrvatsku.

Naime, Hrvatska je jedna od tri zemlje Unije, uz Cipar i Bugarsku, koja nema sjedište nijedne agencije na svom teritoriju, a s obzirom na to da je resor demografije sve aktualniji u Europi, Šuica smatra da imamo velike šanse za »udomljavanje«, a time i kadrovsko ekipiranje takve agencije. Tim više što ona sama cijeli ovaj mandat vodi kao potpredsjednica upravo resor demografije i demokracije.

– Cijeli mandat pokušavam uvjeriti predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen i ostale da Europska unija treba agenciju za demografiju. U tom slučaju 27 zemalja sjedi na boardu i svi doprinose demografiji, a ovako je taj sektor potpuno neujednačen i među samim državama, i u samoj europskoj administraciji, mada su problemi svima isti ili približno slični, poručila je europska povjerenica, objasnivši da bi prvo željela da Europska komisija osnuje službu unutar Komisije za demografiju, koju isto nema.

Proračunski okvir

Preduvjet tome je, navodi Šuica, da se u višegodišnjem proračunskom okviru, koji uskoro treba biti donesen, ustanovi financijska linija, da se demografija ne financira samo iz kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike nego i da postoji financijska linija iz koje se može povlačiti novac.

– To je bit priče i to pokušavamo na razini Komisije, a na razini Europske unije želimo osnovati agenciju. Nisu bile dosad zrele okolnosti jer se sve države članice moraju složiti oko toga, ali u narednom mandatu to može postati moguće jer su i useljenička politika, a i natalitetna politika itekako važne za gospodarski razvoj Unije, pojasnila je Šuica.

S obzirom na to da neke zemlje imaju po četiri ili pet europskih agencija, a Hrvatska nema nijednu, to je tim veća šansa da se takvo tijelo osnuje na tlu hrvatske države. »No za sjedište se morate boriti kada dođe do natječaja, a sjećamo se kako je bilo kada se sjedište EMA-e selilo iz Londona«, podsjeća Šuica.

– Cilj je tu i to želim prenijeti na nasljednika, ako to ne budem ja – da osnujemo agenciju i da se Hrvatska natječe za sjedište. To bi mi bio drag rezultat nakon ovog mandata, zaključila je u razgovoru s novinarima. Inače, prema zadnjem istraživanju Eurobarometra, upravo je ova tema četvrta po važnosti za građane Europe u ovom trenutku, nakon sigurnosti i obrane te gospodarskog razvoja.

S obzirom na to da je ono što se naziva upravljanjem migracijama tema vezana i uz gospodarstvo, odnosno radna mjesta, ali i politiku i sigurnost, sve je izvjesnije osnivanje takve europske agencije za demografiju.

Pakt o migracijama

Iako je usuglašavanje oko novog Pakta o migracijama trajalo dugo, Europska unija, odnosno njen Europarlament i Vijeće nisu propustili aktualni mandat završiti upravo tom temom. Naravno, pritom je riječ i o ilegalnim migracijama, dok je u sektoru demografije riječ o legalnim migracijama i zapošljavanju novog stanovništva, no tema je svakako povezana jer i ilegalni migranti na kraju imaju isti cilj – stići do Europe i naći za sebe radno mjesto i bolju budućnost.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelje azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške, na način da će svaki ilegalni migrant koju neka država ne želi trajno primiti, tu državu »koštati« 20.000 eura uplate u zajednički fond.

Ova nova pravila vrijedit će od 2026. godine jer sve države moraju u naredne dvije godine u svoja zakonodavstva uvesti ova nova pravila, koja jesu obavezujuća za sve članice EU-a, ali se u nizu država očekuju dogotrajne političke rasprave na tu temu.

Bit će zanimljivo pratiti i kako će u Hrvatskoj teći u narednoj godini ta rasprava, s obzirom na to da je Domovinski pokret dobio sektor demografije u novoj Vladi, a njihova je politika u tom smislu izrazito restriktivna, dok je politika Vlade HDZ-a u tom smislu dosad bila vrlo liberalna zadnjih godina, s obzirom na potrebe tržišta rada, pa je tako samo u zadnjih godinu dana legalno u državu na rad ušlo skoro sto tisuća ljudi.

Povjerenica Dubravka Šuica ističe kako je, uz dvije druge velike tranzicije, digitalnu i zelenu, demografska tranzicija jedna od najvažnijih o kojima se razgovara u EU-u.

– Ne bavimo se samo stopama rađanja, nataliteta, mortaliteta, već se bavimo demografijom u puno višem smislu riječi budući da je demografija horizontalna znanost i disciplina koja se dotiče svih dijelova života.

Riječ je o boljoj upotrebi kohezijske politike i sredstava te na koji način uskladiti teritorijalnu neuravnoteženost država. Vidimo da se stvari u bitnom mijenjaju prema pozitivnom, dakle ljudi koji su se selili počinju se polako vraćati – tvrdi Šuica. Kaže kako je zadatak od početka bio adresirati taj fenomen odljeva mozgova (brain drain).

– Demografija je tema možda i broj jedan. Kada idem na Vijeće, razgovaram s ministrima europskih poslova, a nemam ministre demografije s kojima mogu razgovarati. Ministre demografije imaju Grčka i Italija, Hrvatska sad ima, ali većina zemalja nema, stoga bi bar jedna jedinstvena agencija zatvorila tu »rupu« – zaključuje Šuica.

Prioritetne teme

Najnovije istraživanje koje je objavljeno krajem ovog tjedna pokazuje da Europljani žele da EU bude snažnija i neovisnija, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove. Više od tri četvrtine Europljana – 77 posto, podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članicama EU-a, a 71 posto slaže se da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme.

Usto se 69 posto građana EU-a izjasnilo za zajedničku vanjsku politiku država članica, a više od dvije trećine građana slaže se da je EU mjesto stabilnosti u turbulentnom svijetu, te da EU ima dovoljno ovlasti i instrumenata za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu.

Europljani smatraju da su srednjoročno prioritetna područja djelovanja EU-a sigurnost i obrana – 34 posto, te odmah zatim klima i okoliš s 30 posto, potom zdravlje koje zauzima treće mjesto, a gospodarstvo i migracije četvrto – oboje po 25.

Istodobno, gotovo polovina (46%) svih građana smatra da će osiguravanje mira i stabilnosti kratkoročno imati najveći pozitivan učinak na njihov život, nakon čega slijede opskrba hranom, zdravlje i industrija u EU-u (28%), otvaranje novih radnih mjesta i upravljanje migracijama (26%).