Potrošnja

Hrvati na lijekove troše 70 posto više nego prije deset godina. Više se kupuju vitamini, manje antibiotici

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Myriam Zilles on Unsplash

Foto Myriam Zilles on Unsplash

Najviše su se o vlastitom trošku kupovali analgetici, dok su se na recept najčešće izdavali lijekovi za tlak, kolesterol i živce. Lani je potrošnja lijekova rasla upola sporije nego obično, ali u financijskom smislu bila je iznad prosjeka



Na lijekove se u Hrvatskoj lani potrošilo 8,4 milijarde kuna. Najviše su se, kao i ranijih godina, o vlastitom trošku kupovali analgetici, dok su se na recept najčešće izdavali lijekovi za tlak, kolesterol i živce.


Prema HALMED-ovom Izvješću o potrošnji lijekova u 2020. godini, prošle je godine potrošnja lijekova zapravo rasla upola sporije nego obično, za oko tri posto, dok je u financijskom smislu rast potrošnje premašio uobičajeni prosjek.


Neovisno o tome što potrošnja lijekova u Hrvatskoj iz godine u godinu raste uobičajenim tempom, činjenica je da je u posljednjih 10 godina, od 2011. do danas, godišnji financijski izdatak za lijekove povećan za golemih 70 posto.




Za usporedbu, te je godine potrošnja za lijekove na nacionalnom nivou iznosila pet milijardi kuna, a lani je bila za čak 3,4 milijarde kuna veća. U financijskom smislu, najveći teret povećanja nose lijekovi protiv zloćudnih bolesti, koji pripadaju skupim lijekovima, a prošle su godine po financijskoj potrošnji zauzeli prvih 25 mjesta.


Lijekovi na recept


Pod pritiskom pandemije lani je naglo skočila potrošnja vitamina D, i to za čak 26 posto, dok je značajnije smanjenje, za 14 posto, zabilježeno u upotrebi antibiotika. Rasla je i potrošnja lijekova za liječenje šećerne bolesti i analgetika te lijekova za bolesti štitnjače.


U ukupnoj potrošnji, više od 90 posto zauzimaju lijekovi na recept, na koje je potrošeno 7,8 milijardi kuna, dok su građani iz vlastitog džepa u ljekarnama ostavili 587 milijuna kuna ili sedam posto ukupne potrošnje lijekova u zemlji.


U opskrbljivanju kućnih ljekarni najviše su trošili na paracetamol, čak 60 milijuna kuna, zatim na ibuprofen, 48 milijuna kuna, a za tablete acetilsalicilne kiseline, koje također ublažavaju bol i spuštaju povišenu temperaturu, u ljekarnama su ostavili 46 milijuna kuna.


Još 43 milijuna kuna potrošili su lani hrvatski građani na različite oblike vitamina D koji se zbog povoljnog djelovanja na respiratorni sustav preporučivalo kao sredstvo za prevenciju komplikacija COVID-19. Iznos od 17,5 milijuna kuna ljekarne su naplatile na račun različitih antiseptika.


Top lista


U ukupnom proračunu za lijekove, najviše je novca otišlo na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, i to 2,8 milijardi kuna. Na drugom su mjestu lijekovi koji djeluju na živčani sustav, na koje je utrošeno 923 milijuna kuna.


Gotovo isto toliko utrošeno je na lijekove za tlak i masnoće u krvi, dok je na antibiotike utrošeno 700 milijuna kuna.


Potrošnja lijekova za zloćudne bolesti rasla je za čak 33 posto u odnosu na 2019. godinu, a više od 90 posto potrošnje odnosilo se na pametne lijekove kao što su monoklonska protutijela, inhibitori protein-kinaza i drugi.


Ti su lijekovi bilježili rast potrošnje u odnosu na prethodnu godinu od 40 do čak 80 posto.


Izraziti rast potrošnje, logično, zabilježen je i na stavci cjepiva, čija je potrošnja u odnosu na 2019. godinu rasla za 27 posto. Za 22 posto rasla je potrošnja hranjivih tvari, odnosno nadomjestaka koji se propisuju kod pothranjenosti teških bolesnika. Značajan rast potrošnje bilježili su i antitrombotici, za više od 17 posto.


Gledano količinski, najkorišteniji lijekovi u Hrvatskoj su acetilsalicilna kiselina, koja služi protiv bolova i visoke temperature, lijek za visoki tlak ramipril, atorvastatin za povišeni kolesterol, kolekalciferol ili D-vitamin, pantoprazol za želučanu kiselinu i diazepam za smirenje.


Najviše tableta popiju Siščani, najmanje Splićani


Najviše je tableta po stanovniku, gotovo dvije na dan, popijeno u Sisačko-moslavačkoj županiji, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj.


Primorsko-goranska županija s 1,3 tablete po stanovniku na dan, u nacionalnom je prosjeku po potrošnji lijekova.


Financijski gledano, u izvanbolničkoj potrošnji najviše se na lijekove potrošilo u Gradu Zagrebu, gotovo milijardu kuna, pa u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 473 milijuna kuna, dok je Primorsko-goranska županija na četvrtom mjestu s 328 milijuna kuna potrošenih na lijekove na recept i bezreceptne lijekove.