Intervencija s opasnim prijetnjama

Prema scenariju iz 1930.: Europa ide u valutni rat i prema političkoj krizi

Ivo Jakovljević



1. Burzovni slom iz Amerike doselio u Europu


2. Financijska kriza prerasla u lavinu bankrota


3. Države spašavaju posrnule banke i kompanije




4. Prezadužene države režu svoju potrošnju


5. Špekulanti traže sigurna utočišta za kapital


6. Središnje banke sprečavaju aprecijacije


7. Valutni rat prerasta u trgovinski rat


8. Trgovinski rat prerasta u širu političku krizu


9. Politička kriza dovršava put na drugo dno



Paničareći zbog nezaustavljivog klizanja većine europskih zemalja u visoke javne dugove i u novu recesiju, mnogi investitori i špekulanti sada švicarcima traže podjednako sigurnu i profitabilnu zamjenu izvan krajnje raštimane eurozone. Precijenjeni je franak, primaknuvši se tečajnom paritetu od jednog franka za jedan euro, ugrozio strateške interese švicarske izvozno orijentirane industrije, pa i bilance vodećih švicarskih banaka, zaprijetivši potonućem cjelokupna švicarskog gospodarstva – ne u novu recesiju, nego – u depresiju. 


Rodila se velesila


Zato je švicarska središnja banka, nakon više masivnih, ali neuspješnih intervencija na deviznom tržištu, odlučila objaviti da će braniti spomenuti donji tečaj franka prema euru, ako treba, i radom tiskare franaka u sve tri smjene. Podsjećamo, nakon Velikog sloma burzi u Americi, davne 1929. godine, uslijedila je najprije velika bankarska kriza s nizom velikih bankrotstava, pa gospodarska depresija sa eksplozijom nezaposlenosti, da bi se u tom okviru, ruzveltovski, izlazilo uz snažan državni intervencionizam, te kroz opći valutni i trgovinski rat, i naposljetku, kroz Drugi svjetski rat, na čijem je kraju Amerika postala glavna svjetska velesila. 


Mnogi vodeći, američki i europski, ekonomisti danas se slažu u procjeni da prva svjetska ekonomska kriza, koja je započela recesijom u 2008. godini, ima i drugo dno, zbog prezaduženosti niza zapadnih zemalja, koje su državnim intervencijama spašavale svoje vodeće banke i kompanije od bankrotstava.   


Lomovi i bankroti


Dosad je taj scenarij klizanja s prvog na drugo dno, prema modelu iz davnih 1930-ih, ostvaren gotovo u potpunosti: slomile su se već bile mnoge američke i europske burze, bankrotirale su mnoge velike američke i europske banke i kompanije, a spasio ih je od bankrota velikim državnim intervencijama još više, te su s prvog recesijskog dna lani isplivale i Amerika i Europska unija. 


No, zbog posljedične prezaduženosti niza europskih zemalja, članica Unije, sada je na redu nastavak scenarija, prema istom uzoru iz 1930-ih: špekulanti traže sigurna utočišta za kapital, središnje banke iz stare Europe će, po švicarskom primjeru, sprečavati aprecijacije svojih valuta, valutni će rat prijetiti prerastanjem u trgovinski, a trgovinski u širu političku krizu, kojom bi se moglo dovršiti to europsko potonuće na drugo recesijsko dno.