Visoka inflacija i niske kamatne stope na bankovnu štednju pogubna su kombinacija za sve građane koji većinu svoje ušteđevine i dalje drže na računima banaka. Razlog je jednostavan – novac pohranjen na taj način s vremenom samo gubi svoju kupovnu moć. Ono što ste prije pet godina mogli kupiti za 100 eura, danas ćete vjerojatno platiti nekoliko desetaka eura više.

To nikako ne znači da nije potrebno štedjeti. Dapače, u trenutnoj situaciji u kojoj je ekonomska budućnost neizvjesna zbog rastućih geopolitičkih tenzija, visokih poskupljenja i moguće nove recesije, potrebno je više nego ikad osigurati svoj kapital od svih nepovoljnih pojava na tržištu.

Upravo to štediše sve više i rade, ali pritom se okreću drugim oblicima štednje. Sve popularnije je fizičko investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika koji su namijenjeni ulaganju i štednji, a istovremeno donose visok dugoročni prinos i zaštitu od nepovoljnih događaja.

Iako Hrvati tradicionalno vole nekretnine kao oblik ulaganja i štednje, činjenica je da su one postale preskupe za većinu građana. Istovremeno, ulaganje u dionice mnogima je komplicirano, a kriptovalute su rizične. Zbog svega toga, zlato se nameće kao prirodan izbor rastućem broju ljudi.

Veliki rast

U Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi, zadnjih godina vlada prava pomama za investicijskim zlatom. Saša Ivanović, vlasnik Centra Zlata, tvrdi da se potražnja za zlatom u Hrvatskoj višestruko povećala od pandemije do danas.

– Do 2020. godine, potražnja za zlatom bila je relativno stabilna, ali nakon toga je uslijedio velik rast. Pandemija koronavirusa, kriza opskrbnih lanaca, početak visoke inflacije i rast geopolitičkih tenzija – sve su to faktori koji su utjecali na rast potražnje za zlatom koje nosi reputaciju sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima. Tu reputaciju opravdao je i visok rast cijene u istom periodu, tvrdi Ivanović.

Doista, cijena zlata izražena u eurima u posljednjih se pet godina gotovo pa udvostručila, a prosječni godišnji porast cijene u zadnjih dvadeset godina iznosi oko osam posto. To je znatno više od prosječnih kamatnih stopa na bankovnu štednju pa je jasno zašto se štediše sve više okreću žutom plemenitom metalu u potrazi za isplativom i sigurnom štednjom.

Osim visokog rasta cijene, zlatne poluge i zlatnici privlačni su kao ulaganje i zato što su jedna od rijetkih investicija koja je u potpunosti oslobođena svih poreza, tako da sva zarada ostaje investitoru, bez ikakvih obveza prema državi. Visoka neovisnost od države ili banaka koju zlato pruža mnogima je motivacija za ulaganje.

Investicijsko zlato dolazi u raznim veličinama i oblicima pa svako tržište ima svoje specifičnosti, s obzirom na to koji se proizvodi najviše kupuju. Što Hrvati najviše vole imati u svojem vlasništvu, otkriva nam Ivanović.

– Dvije vrste proizvoda se ističu kao posebno tražene u Hrvatskoj. Prva su dukati s likom cara Franje Josipa koji se već generacijama koriste kao sredstvo očuvanja vrijednosti, a druga vrsta su zlatni kompleti manjih poluga koje pružaju visoku razinu fleksibilnosti investitoru jer je s njima moguće unovčiti samo željeni dio zlatne imovine.

Česta miskoncepcija je da je zlato ulaganje namijenjeno samo onim najbogatijima, ali to ne može biti dalje od istine. Baš zbog toga što postoji raznovrstan asortiman kad su poluge i zlatnici u pitanju, ulagati u zlato je moguće već s nekoliko desetaka eura, koliko koštaju najmanji proizvodi.

Ludnica na tržištu

Budući da zlato postaje sve češća imovina u rukama Hrvata, prošle je godine prvi put organizirana nacionalna konferencija o investicijskom zlatu – CROGOLD – koja već postaje tradicionalno godišnje okupljalište svih relevantnih sudionika na domaćem tržištu investicijskog zlata.

Koja je ideja iza pokretanja CROGOLD konferencije, objašnjava njen organizator Vedran Topalušić, CEO agencije Sky Media.

– Zlato je postalo nezaobilazan dio portfelja svakog ulagača i štediše koji žele sačuvati vrijednost svoje imovine i pritom ostvariti zaradu. S obzirom na rast tržišta investicijskog zlata, odlučili smo okupiti sve vodeće stručnjake na jednom mjestu kako bismo dodatno unaprijedili uslugu koju trgovci nude ulagačima, ali i dobili povratne informacije s tržišta te uvide u najnovije inovacije na dinamičnom polju plemenitih metala.

CROGOLD konferenciju ove je godine posjetilo i nekoliko vodećih europskih talionica, među kojima su švicarski Argor Heraeus i njemački Heimerle+Meule, čiji su predstavnici više puta istaknuli rastuću važnost Hrvatske i jadranske regije na europskom tržištu zlata.

Tako je Hrvatska kovnica novca, osnovana 1993. godine, svojom prisutnošću na CROGOLD konferenciji potvrdila svoju važnu ulogu u razvoju i promociji industrije plemenitih metala u Hrvatskoj i šire kao jedinog hrvatskog proizvođača investicijskih zlatnika.

Nezaobilazne teme na konferenciji bile su vezane za nestabilnu situaciju na globalnim tržištima koja služi kao katalizator potražnji za zlatom. Geopolitičke nestabilnosti i ratovi direktno utječu na rast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, a najbolji primjer je ruska invazija na Ukrajinu.

– U tjednima koji su uslijedili nakon početka ruskog napada, nastala je prava ludnica na tržištu zlata i diljem Europe je došlo do nestašica poluga i zlatnika pa se na isporuke čekalo tjednima. Slična, ali malo manje dramatična situacija bila je i nakon Hamasovog napada na Izrael. Razlog je jednostavan – u nesigurnim vremenima, svi traže sigurnost, a zlato ju pruža, navodi Ivanović.

Tradicionalno ulaganje

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš napominje da ulaganje u zlato ili »tradicionalno ulaganje« postaje sve češće.

– Kroz protekla vremena u plemenite metale – posebice zlato – bilo ono tradicijsko u kovanice/zlatnike raznih vrijednosti, bilo ono danas novog oblika – investicijsko zlato, također različitih vrijednosti, postaje sve više prisutno.

Uz faktor sigurnosti bitna je nova kvaliteta: sve jednostavniji načini transakcija; pretvaranja novčanih vrijednosti u plemeniti metal, a isto tako i jednostavno postupanje – bez većih troškova ponovo u novčani oblik, što je važan element atraktivnosti takvog ulaganja. Svako vrijeme donosi i nove ideje i nove mogućnosti te ih je važno na vrijeme prepoznati i staviti u funkciju vlastite dobrobiti, zaključio je Vedriš.

Cijena zlata u eurima u posljednjih je sedam godina svaku godinu završila u plusu. Iako je godišnji rast varirao, ulagači su mogli računati na prinos veći od stope inflacije, čime su sačuvali kupovnu moć svojeg novca.

Posljednje godine svakako su bile vrlo povoljne i unosne za ulagače u zlato, a što nosi budućnost? Prognoze variraju, ali većina stručnjaka se slaže u jednome: štednja i ulaganje u zlato dugoročno se uvijek isplati pa nema razloga za očekivati da se isti trend neće nastaviti i u narednim godinama.

Iako je cijena zlata trenutno blizu svojeg dosadašnjeg vrhunca, to ne znači da će prestati rasti. Dapače, svjedočimo nastavku visoke inflacije, smanjenju važnosti američkog dolara na globalnoj razini, mogućem dolasku nove recesije u Europi te sve izraženijim geopolitičkim napetostima između SAD-a, Kine, Irana i Rusije. U prošlosti su sve to bili faktori koji su doprinosili rastu cijene žutog plemenitog metala.

U svakom slučaju, povijest je puna primjera kako su oni koji su barem dio svoje imovine držali u zlatu bolje prolazili od onih koji su se oslanjali isključivo na novac i banke. Hoće li se to nastaviti i u budućnosti – procijenite sami.

Certificirane talionice

Najtraženije zemlje, što se tiče proizvodnje zlatnih poluga i zlatnika, svakako su Švicarska, Njemačka i Austrija, a bitno je da su talionice koje proizvode zlato na tzv. LBMA popisu certificiranih talionica, što osigurava visoku kakvoću i standard proizvoda.

Takvi proizvodi vrlo su likvidni u cijelome svijetu, što znači da ih je moguće brzo i jednostavno zamijeniti za gotovinu po aktualnom tečaju bez ikakvih problema.

Zlato na taj način služi kao svojevrsna valuta koja je priznata u cijelome svijetu i nije podložna niti jednoj središnjoj banci, za razliku od dolara ili eura. Ponuda zlata vrlo je ograničena, nije ga moguće stvoriti ni iz čega, što osigurava rast njegove cijene kroz vrijeme.

U ožujku probijena psihološka granica

Šestog ožujka ove godine cijena zlata dostigla je svoju povijesno visoku razinu probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti, odnosno otkako je uspostavljeno trgovanje zlatom, premašila psihološku granicu od 2.100 dolara (2.161,09), odnosno oko 1.950 eura po unci.

Rast cijene zlata tada je bio pod utjecajem naznaka posustajanja američkog gospodarstva, ali i izjave predsjednika američke centralne banke (Fed) Jeromea Powella da će »vjerojatno« sniziti kamatne stope u idućim mjesecima. Naime, kada dođe do spuštanja kamatnih stopa, ulagači se okreću zlatu jer na njega ne utječu promjene troškova zaduživanja zbog promjene monetarne politike.

Josip Kokanović, stručnjak za plemenite metale, pojašnjava da je do probijanja povijesnog rekorda došlo zbog pada povjerenja investitora u američki dolar i američko gospodarstvo.

– Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama te porast potražnje dovodi do rasta cijene, navodi Kokanović i dodaje da iako je investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika skuplje nego ikad zbog porasta burzovne cijene, potražnja za njima sve više raste.

Inače, prosječni godišnji rast cijene zlata u eurima u posljednjih je 20 godina veći za osam posto, a od početka ove godine cijena je narasla za više od pet posto.