Slučaj Brodosplit

Nova sudska praksa. Više se neće tolerirati troškovi odvjetnika u predstečajnim nagodbama

Hina

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Naime, povjerenik predstečajne nagodbe Mate Puljić prijavio je Trgovačkom sudu nepotrebna plaćanja s računa splitskog brodogradilišta



Najnovijom odlukom Visokog trgovačkog suda kojom je odbijena žalba Brodosplita na odluku Trgovačkog suda u Splitu i kojom je obustavljen predstečajni postupak Brodosplita, stvorena je nova sudska praksa, piše u srijedu Jutarnji list.


Prema njoj predstečajni postupci više neće, kao do sada, lako prolaziti. U složenim pravnim postupcima kakav je predstečajni, tvrtka više neće moći koristiti usluge odvjetničkih društava, odnosno moći će ih koristiti, ali ih neće moći plaćati sa svojeg računa jer se to, prema novom tumačenju, neće smatrati nužnim za poslovanje. Sukus je to priče o Brodosplitu.


Naime, povjerenik predstečajne nagodbe Mate Puljić prijavio je Trgovačkom sudu nepotrebna plaćanja s računa splitskog brodogradilišta. Među njima su i plaćanje odvjetničkog društva za pravno zastupanje u iznosu većem od 150.000 kuna mjesečno te neka avansna plaćanja, čime su, ustvrdio je Puljić, prekršene odredbe Stečajnog zakona i sud je, prema proceduri, odustao od nagodbe i predložio stečaj.




Dakle, deset je godina tijekom provedbe procesa predstečajnih nagodbi bilo je moguće koristiti odvjetničke usluge, a od sada to više nije moguće. Sada je gotovo sigurno, iako to još nije službeno potvrđeno, da je žalba Brodosplita odbijena, tako da on, umjesto nastavka predstečajnog postupka, čeka otvaranje stečaja ako mu se u kratkom roku ne deblokira račun, i to uplatom najmanje 50 milijuna kuna.


Blokirala ga je Fina zbog neizvršenih plaćanja i to je bio razlog zbog kojeg je Uprava Brodosplita pokrenula proceduru predstečajne nagodbe. Bude li mu račun deblokiran, Brodosplit može ponovno pokrenuti predstečajni postupak, a ako osigura financiranje i likvidnost, može ponovno i poslovati.


Prema neslužbenim informacijama, financiranje je osigurano novcem američkih investicijskih fondova koji su voljni financirati dovršetak gradnje Janssoniusa, čijom bi prodajom Vlada RH vratila novac od protestiranog jamstva, piše novinar Jutarnjeg lista Jozo Vrdoljak.