Carbon Disclosure Project

Najveće svjetske kompanije procijenile štetu od klimatskih promjena na 1.000 mlrd dolara

Hina

REUTERS

REUTERS

Rezultati istraživanja neprofitne organizacije CDP upućuju na zaključak da mnoge kompanije i dalje podcjenjuju opasnost klimatskih promjena dok znanstvenici upozoravaju da je Zemljin klimatski sustav na putu u katastrofu ukoliko se brzo ne smanje emisije ugljičnog dioksida



Više od 200 najvećih svjetskih kompanija koje su uvrštene na burzu predviđaju da bi ih klimatske promjene mogle koštati ukupno 1.000 milijardi dolara, a većinu troškova očekuju u sljedećih pet godina, stoji u utorak objavljenom izvješću.


Rezultati istraživanja neprofitne organizacije CDP upućuju na zaključak da mnoge kompanije i dalje podcjenjuju opasnost klimatskih promjena dok znanstvenici upozoravaju da je Zemljin klimatski sustav na putu u katastrofu ukoliko se brzo ne smanje emisije ugljičnog dioksida.


»Većina kompanija još uvijek ima pred sobom dug put kada je u pitanju pravilna procjena klimatskih rizika«, rekla je direktorica klimatskih promjena CDP-a Nicolette Bartlett koja je ujedno i autorica izvješća.




CDP, osnovan početkom 2000-ih pod nazivom Carbon Disclosure Project (Projekt objave podataka o emisiji ugljika) uživa veliki ugled u rastućoj koaliciji aktivističkih grupa, upravitelja fondova, središnjih banaka i političara koji vjeruju da globalno zatopljenje predstavlja sistemski rizik rizik za financijski sustav.


Pozivajući izvršne direktore da se suoče s rizicima za svoje poslovanje, zagovornici transparentnijeg izvješćivanja o ugljičnim emisijama nadaju se da će potaknuti dovoljno ulaganja u čišće industrije kako bi se postupno smanjile emisije ugljika i ispunili globalni klimatski ciljevi.


U najnovijem istraživanju CDP je analizirao podatke iz 215 najvećih kompanija, od Applea i Microsofta do Unilevera, UBS-a, Nestlea, China Mobilea, Infosysa, Sonya i BHP-a.Kompanije očekuju ukupno 970 milijardi dolara dodatnih troškova zbog faktora kao što su više temperature, kaotične vremenske prilike i cijene emisija stakleničkih plinova. Otprilike polovinu tih troškova smatraju »vjerojatnima do gotovo izvjesnima«.

Mnoge kompanije uviđaju i veliku potencijalnu prednost ako se svijet dekarbonizira na vrijeme i time spriječi najcrnje klimatske scenarije, koje znanstvenici smatraju egzistencijalnim rizikom za industrijsku civilizaciju.


Kompanije obuhvaćene CDP-ovim istraživanjem, ukupne tržišne kapitalizacije od oko 170 milijardi dolara, procjenuju te prednosti na nekih 2.100 milijardi dolara, ukljućujući neočekivano snažnan rast potražnje za električnim vozilima i ulaganja u obnovljive izvore energije.


Velika tranzicija


Zabrinutost ulagača zbog klimatskog rizika naglo je porasla paralelno s porastom klimatskog aktivizma u mnogim zemljama, potaknutog toplinskim valovima, sušama, požarima i velikim olujama uzrokovanim klimatskim promjenama koje je sve teže ignorirati.


Guverneri britanske i francuske središnje banke Mark Carney i Francois Villeroy de Galhau u travnju su upozorili da bi klimatske promjene mogle prouzročiti »Minskyjev moment«, nagli pad cijena imovine ako kompanije ne počnu transparentnije objavljivati podatke o ugljičnim plinovima.


CDP usklađuje svoje upitnike sa standardima Radne skupine za financijsko izvješćivanje o klimatskim promjenama, inicijative koju je 2015. godine pokrenuo G20.


CDP priznaje da njihovo istraživanje ne može pružiti savršenu sliku razmišljanja kompanija budući da ne postoji obveza izvješćivanja o klimatskom riziku. To znači da se moraju osloniti na brojke koje su direktori kompanija spremni podijeliti.


Tvrde ipak da stupanj spremnosti kompanija na suradnju pruža mjerilo za procjenu relativne transparentnosti različitih sektora i stvara pritisak na sve ostale da se povedu za njihovim primjerom.


Iako nijedan sektor nije bio posve transparentan u vezi s klimatskim rizikom, najbolji je odaziv obično među tvrtkama za financijske usluge, na koje otpada oko 70 do 80 posto procijenjenih troškova i prednosti, navode u CDP-u.


Proizvođači fosilnih goriva koji su sudjelovali u istraživanju procjenjuju potencijalne mogućnosti u prijelazu na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika na 140 milijardi dolara. Troškove pak procjenjuju na 25 milijardi dolara.


Budući da su mjere suzbijanja klimatskih promjena fokusirane na ograničavanje upotrebe ugljena, nafte i plina, CDP je pozvao investitore da se zapitaju zašto su akteri u sektoru fosilnih goriva tako uvjereni da će imati koristi od energetske tranzicije koja će njihove postojeće poslovne modele učiniti zastarjelim.


»Čini se da financijski sektor identificira više rizika nego realno gospodarstvo. To pak nameće pitanje – tko upravlja tim rizicima?«, upozorava strateški savjetnik CPD-a Pedro Faria.