Živac vagus mogao bi se definirati kao “autocesta za podražaje” koja prolazi duž cijelog našeg tijela, omogućavajući prijenos informacija i percepcija između vanjskog svijeta i unutarnjih organa (srce, mozak, crijeva…).

Ovaj živac se proteže od mozga duž kralježnice i, osim što šalje senzorne informacije (mirisi, vizualni opažaji, okusi, zvukovi), također utječe na sve one radnje koje izvršavamo nehotice – poput disanja, otkucaja srca, regulacije temperature.

Nadalje, znanstvena istraživanja slažu se da postoji stvarna “osovina mozak-probavni sustav” koju stvara živac vagus, te da ovaj živac vagus igra ulogu, iako još nije dobro proučena, u razvoju patoloških stanja kao što je prekomjerna tjelesna težina, pretilost, dijabetes.

Ukratko, jasno je da djelovanje živca vagusa može imati vrlo snažne učinke na kvalitetu našeg života općenito, utječući na način na koji jedemo, kako percipiramo stvarnost, kako reagiramo na podražaje iz vanjskog svijeta.

Evo četiri jednostavne vježbe koje možemo primijeniti za pravilnu stimulaciju živca vagusa:

1. Disanje

Kontrolirano disanje jedan je od najmoćnijih i najučinkovitijih alata pomoću kojih se možemo opustiti i osloboditi napetosti.

Udobno se smjestite na tiho i mirno mjesto, zatvorite oči i duboko udahnite: udahnite tri ili četiri sekunde, zadržite dah što duže možete, zatim polako izdahnite.

2. Pjevanje

Živac vagus također kontrolira mišiće grkljana, one koji nam omogućuju da proizvodimo zvukove, govorimo i pjevamo.

Korištenje ovih mišića stimulira živac vagus i omogućuje nam smanjenje stresa (usporavanje otkucaja srca) i poboljšanje probavnih procesa.

Zbog toga se tijekom meditacije često izgovaraju mantre (najpoznatija je svakako “Om”) koje stimulirajući mišiće grla utječu i na živac vagus.

Bez potrebe da postanete stručnjaci za mantre, također možete stimulirati živac vagus tihim pjevušenjem ili pjevanjem melodije bez riječi.

Čak i jednostavno slušanje glazbe stimulira živac vagus i može smanjiti učinke stresa na tijelo.

3. Meditacija

Meditacija ima mnogo koristi za um i tijelo.

Među njima, omogućuje vam da dođete u kontakt s živcem vagusom kroz svjesno disanje i slušanje osjeta, jamčeći praktički trenutačno smanjenje razine stresa.

4. Stimulacija dodirom

Među informacijama koje prenosi živac vagus postoje i one koje prikupljaju osjetilni organi – osobito dodirom, osjetilo koje se često podcjenjuje, ali je od velike važnosti za smanjenje razine stresa.

Do živca vagusa možete doći putem dodira masažom, zagrljajem (čak i samog sebe ) ili maženjem kućnog ljubimca: ove male geste mogu napraviti veliku razliku u smislu percepcije stresa i popuštanja napetosti.