Projekt Novog lista "Kvarner Table"

Posjetile smo Kuću Rabske torte i saznale kako nastaje najpoznatiji slatki suvenir

Mia Čelap

Foto: Ana Križanec

Foto: Ana Križanec

Iza jednog od najpoznatijih hrvatskih deserata stoji tek nekoliko pažljivo odabranih namirnica, a krasi ga posebnost ručne izrade

Ako postoji suvenir koji najbolje predstavlja Rab, onda je to bez sumnje Rapska torta. O ovoj se slastici priča desetljećima, njezina se povijest veže uz srednji vijek, a danas je gotovo neizostavan dio svakog posjeta otoku. Zato smo tijekom boravka na Rabu posjetili Kuću Rabske torte kako bismo doznali što se krije iza recepta koji se na otoku prenosi generacijama.


Već pri ulasku jasno je zašto je ovo mjesto nezaobilazna postaja za brojne posjetitelje. Prostor je ispunjen detaljima koji pričaju priču o rapskoj tradiciji, a zrakom se šire mirisi badema, limuna i naranče.


Ondje nas je dočekala gospođa Vilma Brna, koja stoji iza obrta Vilma slastice. Izradom Rapske torte bavi se već tri desetljeća kao obrtnica, a prve je korake naučila radeći u nekadašnjem Imperijalu.


Dok priprema sastojke, objašnjava nam da iza jednog od najpoznatijih hrvatskih deserata stoji tek nekoliko pažljivo odabranih namirnica: bademi, šećer, jaja, limun, naranča i maraschino. Unatoč jednostavnom sastavu, ubrzo postaje jasno da je ključ posebnosti ove torte u pedantnoj pripremi.




– Mendula se najprije kuha pod korom, a ovisno o tome koliko je suha, mora odstajati tri do četiri dana na sobnoj temperaturi da ne bude ni prevlažno ni presuho. Šećer pak mora biti čim krupniji, što je danas problem jer je ovaj koji imamo na tržištu dosta sitan, priča nam Vilma dok spretno miješa podatnu smjesu u kojoj šećer i bademi obavezno moraju biti u zlatnom omjeru 1:1.



Osebujnost ručne izrade


Iako se danas može pronaći u različitim veličinama i oblicima, od manjih štangica do torti u obliku srca za posebne prigode, najpoznatija je i dalje ona tradicionalna spiralna forma koja se na Rabu izrađuje generacijama. 


Posebnost nije samo u obliku, nego i u činjenici da se Rapska torta i dalje izrađuje ručno.


– Nešto što je važno jest da će se ona uvijek raditi ručno. Nema stroja koji može raditi s ovim tijestom koje je tanko i aromatizirano, objašnjava Vilma.


Dok promatramo proces izrade, postaje jasno koliko je preciznosti potrebno za svaki korak. Nakon što se pripremi nadjev od badema, slijedi oblikovanje karakterističnog puža, a potom i završni detalj koji privlači najviše pažnje.


Tankim trakicama tijesta ručno se ukrašavaju rubovi torte stvarajući prepoznatljiv uzorak nalik čipki.


– Najviše strpljenja treba za završetak, za to čipkanje, priznaje Vilma.



Vjernost tradiciji




Priča o ovoj slastici seže stoljećima unatrag, u 1177. godinu, kada su je, prema predaji, časne sestre benediktinke u samostanu sv. Andrije poslužile papi Aleksandru III., koji se se tijekom plovidbe Jadranom zbog nevremena zadržao na Rabu. Zanimljivo je i da njezin spiralni oblik puža i danas nas asocira na papinski štap.


Kako nam tumači Vilma, recept je i dan danas ostao vrijedan onom srednjovjekovnom izvorniku.


– Omjeri su ostali isti. Bademi, šećer, jaja, limun, naranča i maraschino. Nekad se, prema pričama, koristila i ružina vodica ili liker od ruže, ali osnova je ostala ista, objašnjava nam.




U vremenu kada se recepti često prilagođavaju trendovima, ta vjernost tradiciji jedan je od ključnih razloga zbog kojih je Rapska torta zadržala poseban status među otočnim specijalitetima.




Neprikosnoveni gastronomski ambasador


Iako se radi o slastici s dugom tradicijom, Vilma ističe da je njezina posebnost možda ponajviše u činjenici da je ne možete pronaći nigdje drugdje.


– Specifično je, domaće. Nigdje ne postoji nešto slično. To je jedan suvenir koji je prije svega jestiv, predstavlja Rab i ne postoji nigdje drugdje, govori nam.


Upravo je ta jedinstvenost razlog zbog kojeg se Rapska torta i danas smatra jednim od najprepoznatljivijih obilježja otoka.


– Kada govorimo o prepoznatljivosti, naša Rabska torta je neprikosnoveni gastronomski ambasador Raba. Ona za nas nije samo desert, već najvrjedniji kulturni suvenir i simbol otoka, a od ove godine ima i svoju manifestaciju – festival Rabske torte, ističe direktorica Turističke zajednice grada Raba Ivana Matušan.



A da je riječ o mnogo više od običnog kolača potvrđuju i brojni posjetitelji koji je nose kući kao uspomenu s putovanja.


– Danas gotovo ne možete otići s Raba, a da ne probate Rapsku tortu, kaže Vilma uz osmijeh.


Nakon što smo iz prve ruke vidjele koliko vremena, pažnje i ručnog rada stoji iza svake torte, nije nam teško razumjeti zašto je postala jedan od najvažnijih simbola otoka. Stoga ni mi nismo htjele riskirati, pa smo iz Kuće Rabske torte otišle punih ruku, svjesne da sa sobom nosimo onaj najvrjedniji, ručno izrađeni komadić rapske povijesti.


* Sadržaj nastao u suradnji s partnerom TZ Rab.