Sat plesa predstavlja mentalno balansiranje između pamćenja, koordinacije, ekspresije i povezivanja. On pruža savršen bijeg od svakodnevnog stresa jer u glavi doslovno nema slobodnog mjesta za razmišljanje o problemima.

Neuroznanstvena istraživanja potvrđuju da je ples jedna od najpozitivnijih aktivnosti koje odrasla osoba može uvesti za zdravlje svog mozga.

Kako ples utječe na mozak?

Tijekom zagrijavanja otkucaji srca rastu, protok krvi se ubrzava, mali mozak i motorički korteks se pale, a živac vagus pomaže tijelu da se smjesti u stanje regulirane aktivacije — osjećaj je energičan, ali bez osjećaja ugroženosti. Kao odgovor na pokret, glazbu i druženje, mozak preplavljuju dopamin, serotonin, endorfini i oksitocin, zbog čega se javlja osjećaj sreće i veće ugodnosti u vlastitom tijelu.

Nakon toga, različiti dijelovi mozga moraju se uskladiti kako bi se zapamtila i izvela koreografija. Prefrontalni korteks upravlja radom nogu dok limbički sustav reagira na glazbu, i niti jedan ne čeka onog drugog. Zato se može dogoditi da se izražajno prati ritam, ali promaše koraci, ili obrnuto — da se previše fokusira na tehnički savršenu izvedbu na štetu umjetničke interpretacije.

Nakon sata plesa mišići su umorni, ali osjećaj je sjajan. Iako je trening gotov, kognitivni procesi u mozgu i dalje traju: mozak integrira naučeno, razina kortizola opada, a raspoloženje se popravlja, a tijelo nosi snažnu poruku.

Foto: iStock

Dugoročni učinci plesa

Redoviti odlasci na ples s vremenom donose impresivne promjene u mozgu. Dugoročno se značajno poboljšavaju pamćenje, ravnoteža, koordinacija, ritam i svijest o vlastitom tijelu. Sposobnost brzog hvatanja nove koreografije i usavršavanja postojećih vještina postaje prirodna, a sve zahvaljujući nevjerojatnoj sposobnosti mozga da se prilagođava novim zahtjevima (neuroplastičnost).

Uz to, fizičke prednosti plesa su brojne: mobilnost, zdravlje srca i fleksibilnost vidno napreduju. Ipak, ples je jedinstven među svim oblicima tjelovježbe jer stavlja užitak i igru ispred pukog treninga izdržljivosti. To je tjelovježba spojena s glazbom, socijalnim kontaktom, kreativnošću i memorijom.