Foto: Pixabay
Nadopunjeni malim količinama životinjskih proteina tijekom srednje dobi
povezane vijesti
Protein je vitalni nutrijent za ljudsko tijelo. Među različitim izvorima bjelančevina, biljne bjelančevine sadrže niže razine masnoće i kolesterola te također sadrže više dijetalnih vlakana.
Nedavna istraživanja pokazala su da povećanje unosa biljnih proteina ne samo da smanjuje rizik od kroničnih bolesti, već i pomaže produžiti životni vijek.
Istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazala je da su žene koje su jele više biljnih proteina u srednjim godinama imale manju vjerojatnost da će razviti 11 kroničnih bolesti kako stare.
Osim toga, čini se da su se njihovo mentalno zdravlje, kognitivne funkcije i tjelesno blagostanje poboljšali.
Konkretno, istraživači su otkrili da su sudionici koji su jeli više proteina iz voća, povrća, mahunarki, kruha i tjestenine imali znatno manje šanse za razvoj bolesti srca, raka i dijabetesa od onih koji su jeli manje ove hrane.
Osim toga, doživjeli su manji pad kognitivnog i mentalnog zdravlja.
Istraživanje je analiziralo podatke od 48.762 sudionika u Nurses’ Health Study s prosječnom početnom dobi od približno 48 godina, praćenih više od 30 godina.
Istraživači su promatrali njihov unos ukupnih proteina, životinjskih proteina, mliječnih proteina i biljnih proteina kako bi procijenili odnos između razina unosa proteina, vrsta proteina i starenja u dobrom zdravlju.
Izvori životinjskih bjelančevina sudionika uključivali su govedinu, piletinu, ribu i plodove mora, kao i mliječne bjelančevine iz mlijeka, sira, pizze, jogurta i sladoleda.
Biljni proteini prvenstveno dolaze iz kruha, voća, povrća, žitarica, mahunarki, graha, maslaca od kikirikija, pire krumpira i tjestenine.
Rezultati su pokazali da se za svakih 3% povećanja konzumacije biljnih proteina u prehrani, vjerojatnost zdravog starenja u budućnosti povećava za 38%.
Osim toga, istraživači su primijetili da bi nedostatak kvalitetnih proteina potencijalno mogao rezultirati smanjenom mišićnom masom, usporenim metabolizmom, upornim umorom i smanjenom razinom energije.
