Tužna sudbina Ine nije jedini primjer nebrige hrvatskih vlada za upravljanje državnom imovinom i nacionalnim resursima. Ina je počela propadati i prije privatizacije, a kad ju je 2003. počeo preuzimati mađarski MOL, taj se proces samo ubrzao. Ispalo je da MOL ne želi razvijati hrvatsku proizvodnju i preradu nafte, već je postupno ukidati, jer je svoj dolazak u Hrvatsku shvatio samo kao širenje tržišta za vlastite proizvode. Hrvatske vlade nisu ga u tome spriječile.

Bitno bolji nisu ni rezultati ostalih privatizacija, koje su počele rasprodajom banaka i Telekoma. Njihovi novi vlasnici također su Hrvatsku shvatili kao tržište i kao priliku za zaradu. Privatne kompanije, uostalom, nisu ni dužne voditi brigu o hrvatskim interesima, jer je to posao Vlade. Banski dvori, međutim, ništa nisu naučili iz dosadašnjih promašaja. Opet najavljuju seriju rasprodaje državne imovine. Iako je već 90 posto bankarskog kapitala u stranim rukama, Vlada kani prodati još i Hrvatsku poštansku banku, koja ima 5 posto tržišta.

Da takvo postupanje više nema nikakvog smisla, slikovito pokazuje upravo primjer Mađarske, koja radi obrnuto od Hrvatske. Vlada premijera Viktora Orbana sustavno otkupljuje banke i ključne kompanije, koje su prodane strancima, te ih vraća u državno vlasništvo. Mađari su zaključili, na temelju loših iskustava, kako sami trebaju upravljati nacionalnom štednjom u bankama, ključnim energetskim i komunalnim poduzećima te ostalim nacionalnim resursima.

Budimpešta je ovih dana u mađarsko vlasništvo vratila čak 51 posto bankarskog sektora, koji je proteklih godina također bio uglavnom pod stranom kontrolom. Iduće godine banke u Mađarskoj, odlukom Vlade, morat će građanima vratiti 11 milijarda eura (više od 83 milijarde kuna) zbog »nepoštenog« povećavanja rata kredita vezanih za švicarske franke i ostale strane valute. Vlasti su onemogućile deviznu klauzulu, a svi postojeći krediti trenutačno se konvertiraju u forinte. Strane banke žestoko prosvjeduju žaleći se na gubitke, ali uglavnom ne žele napustiti Mađarsku.

Orbanova vlada je počela otkupljivanje sedam privatiziranih komunalnih tvrtki, koje ubuduće trebaju djelovati na neprofitnoj osnovi i sniziti cijene usluga. Od ove godine pisanje, tiskanje i distribucija školskih udžbenika vraćeni su pod kontrolu države, što će pojeftiniti školovanje djece. Vlada se riješila i prekomjernog proračunskog manjka, tako što je nacionalizirala drugi mirovinski stup, čime je stala na kraj tom pokušaju privatizacije dijela državnog mirovinskog osiguranja. Mađarska, uz Poljsku, trenutačno postiže najbolje gospodarske rezultate u EU.

Što Mađari mogu, Hrvati očito ne mogu. Čini se da bi vladajuća koalicija i HDZ trebali ozbiljno razmotriti poteze mađarskih vlasti u financijskom i ekonomskom sektoru prije nego nastave ponavljati kako je prodaja nacionalne imovine najbolji put do smanjenja deficita, do gospodarskih uspjeha i boljeg života za hrvatski narod. Rezultati te rasprodaje su žalosni. Pitaju li se SDP i HDZ zašto je Orbanova vlada već na dvama izborima dobila dvotrećinsku većinu u parlamentu? Vjeruju li oni, i dalje, da će život Hrvata poboljšati tako da režu njihovu osobnu i javnu potrošnju te da ispuštaju iz ruku kontrolu nad ključnim nacionalnim resursima?