Suočena s velikom zdravstvenom i gospodarskom ugrozom, hrvatska Vlada ima nikad veću podršku građana. Zadnja istraživanja pokazuju da njih čak 94 posto smatra da »poduzima odgovarajuće mjere« kada su u pitanju borba s korona virusom. Štoviše, čak 65 posto građana smatra da se Vlada s pandemijom nosi bolje od svojih europskih kolega. Ekipa Andreja Plenkovića zasad ima i podršku vezano za mjere kojima namjerava ublažiti neminovni udar na gospodarstvo, ali tu će posao njenog zadržavanja ipak biti teži.

Međutim, osim domaćih problema, Hrvatska bi se mogla suočiti i s krizom Europske unije, kojom predsjedava prvih šest mjeseci ove godine. Naime, EU, točnije njegova eurozona, u opasnosti je od kolapsa, nakon što na prošlotjednoj sjednici šefova država i vlada nije postignut dogovor kako bi bogatiji europski sjever trebao pomoći svojem siromašnijem i koronom zahvaćenom jugu. Čini se da Europi nedostaju lideri koji će je dotegliti kroz oluju korone i ekonomskog kolapsa do sigurne obale. Do situacije u kojoj će, nakon što se nesretni virus konačno povuče, europska gospodarstva biti u stanju generirati relativno brz oporavak uz najmanje moguće posljedice po, u prvom redu, zaposlenost. A tu će biti od najveće važnosti da recesija i gospodarski pad, koji se čine neminovnima, budu što blaži. Korona će jednog dana biti gotova. Nije svejedno kakva će biti startna pozicija iz koje bi trebao započeti oporavak.

Bude li minus prevelik, a što sa sobom nosi i golemu nezaposlenost, kolaps sustava socijalne pomoći i gotovo sigurnu političku krizu – ni EU ni ostatak Europe više neće biti isti. Posebno ne kada je u pitanju politički pejzaž. Lako bi se moglo dogoditi da u Italiji na vlast dođe Matteo Salvini s čistim izbornim mandatom da Italiju izvuče ne samo iz eura nego i iz samog EU-a. Ako EU bude percipiran kao otuđena birokracija koja ponajviše služi njemačkom gospodarstvu, nije nemoguće ni da na sljedećim francuskim predsjedničkim izborima pobijedi Marine le Pen. Slična bi se stvar mogla dogoditi i u Španjolskoj. To što sada i Emmanuel Macron i Pedro Sanches snažno podupiru Italiju u tome da se konačno emitira zajednička europska obveznica, neće im u izbornom smislu puno pomoći, pogotovo ako u njihovim zemljama dodatni zamah dobije ionako već prilično snažno antieuropsko raspoloženje.

S druge strane, nije ni njemačkoj političkoj eliti baš samo tako pristati da njihovi porezni obveznici vraćaju talijanske i španjolske dugove. Ako Angela Merkel pristane na euro obveznicu, to bi mogla biti prava prilika za političko zakucavanje Alternativi za Njemačku koja se prvo snažno protivila uvođenju eura, ali je poslije utihnula nakon što se pokazalo koliko je Njemačka od cijele te priče imala koristi. Međutim, davanje dodatnog novca njemačkih poreznih obveznika »lijenim južnjacima« za Merkel bi moglo biti politički toksičnije čak i od njene odluke iz 2015. kada je dopustila da u zemlju uđe oko milijun migranata. Sve bi se to moglo, dijelom je taj proces i u tijeku, preliti i na Hrvatsku. Vlada se dobro nosi s epidemijom, prve gospodarske mjere dobile su podršku, a čini se da bi uskoro mogla započeti i prilagodba na radikalno promijenjenu Europsku uniju.