Plenkoviću se sviđaju grčki i talijanski izborni model gdje relativni pobjednik dobije bonus, dodatni broj zastupnika kako bi stabilnije konstituirao vlast. To je jako opasno jer će HDZ vjerojatno pokušati realizirati tu ideju. Iako je sada najjači, HDZ nema na vidiku pravog partnera za konstituiranje buduće vlasti pa su se Šeks i Plenković vjerojatno dosjetili kako doskočiti jadu. Kad bi prošlo
Skandal u vezi s prelascima u saborski klub Milana Bandića podgrijao je opet želje i prijedloge za izmjenama izbornih zakona. Prije nekoliko dana Krešo Beljak je bio najavio da će pred sljedeće izbore od svih svojih izbornih kandidata HSS zatražiti da potpišu bianco izjave o ostavkama u Saboru ili gradskim vijećima ako promijene stranku, ali je kasnije shvatio da su ti papiri jednake, ništavne pravne vrijednosti, kao i ona izjava Bože Petrova 2015., ovjerena kod javnog bilježnika da Most neće poslije izbora ni s kim koalirati.
No, ipak smatra da bi se zakon mogao promijeniti tako da se onemoguće bjegovi u druge stranke, a za mnoge od njih smo svi gotovo sigurni da su koruptivni, ali će to biti teško dokazati.O potrebi izmjena govorio je ovih dana i Mostov Miro Bulj – da je slučaj s prebjezima u Bandićev saborski klub dokaz da se u Hrvatskoj treba promijeniti izborni zakon i da se »ljudi moraju birati imenom i prezimenom«.
Postoje i neke europske zemlje liberalne demokracije gdje je parlamentarni mandat obvezujući pa napuštanje stranke povlači sa sobom i vraćanje parlamentarnog mandata stranci. Da bi tako bilo i u Hrvatskoj, prijeko potrebno bi bilo izmijeniti i Ustav jer on definira da saborski zastupnici i predstavnici u lokalnim skupštinama nemaju obvezujući mandat. Bio bi to veliki, čak civilizacijski korak natrag. Ali je vidljivo da hrvatska klijentelistička, koruptivna praksa, osobito u posljednje vrijeme, napreduje velikim koracima. Stanje demokracije u Hrvatskoj bjelodano nazaduje i osjetno je lošije nego prije 20-ak godina, kad se trebalo truditi da se ovdje dostigne preporučljiva europska praksa kako bi se ušlo u EU.
A to što Bulj kaže da se ljudi na izborima moraju birati »imenom i prezimenom«, znači da se zalaže za većinski izborni sustav, ili pak za mješoviti – i razmjerni i većinski. Ali, naravno, niti najčišći većinski sustav ne smanjuje bitno utjecaj stranaka na izbore i politički život. Opet će biti tako da će izabrani odgovarati svojim strankama, a ne onim biračima koji su ih birali u izbornoj jedinici, ako je to možda netko mislio, jer su izabrani zastupnici neopozivi.
Da podsjetimo, osim što su referendumom htjeli derogirati zastupnički mandat izabranih predstavnika nacionalnih manjina tako da ih učine zastupnicima drugog reda, aktivisti iz inicijative Narod odlučuje tražili su još i smanjenje ukupnog broja zastupnika u Saboru najviše do 120, smanjenje broja predstavnika nacionalnih manjina na šest, tri preferencijska glasa, manji broj izbornih jedinica, smanjenje izbornog praga za liste na četiri posto te dopisno i elektroničko glasanje.
Referenduma neće biti, a ministar uprave Lovro Kuščević je najavio da će se ove godine mijenjati izborni zakoni. Krajnji je rok za to jer u godini parlamentarnih izbora nikakva promjena nije više moguća. Kuščević je najavio da je HDZ spreman ići na tri preferencijalna glasa za parlamentarne izbore, zatim oni bi jako rado uvećali broj zastupnika dijaspore ali to neće moći jer Ustav definira tri zastupnika dijaspore, a uveli bi i mogućnost dopisnog glasanja jer to povećava broj Hrvata u inozemstvu koji bi glasali. Bilo bi konačno potrebno i uskladiti izborne jedinice jer broj glasača u njima uvelike je različit pa je to stari, neostvareni zahtjev Ustavnog suda.
Uvođenje tri preferencijalna glasa za liste bi pozitivno utjecalo na to da više odlučuju birači, a manje šefovi stranaka nego dosad, ali to vrijedi samo za najjače stranke koje jedine mogu i osvojiti tri ili više zastupnika u nekoj izbornoj jedinici. Ali, to bi obeshrabrilo stvaranje predizbornih koalicija.
No, ono što je osobito zanimljivo je navodna preferencija premijera Andreja Plenkovića koju je prije tri večeri prenio novinar Nove TV. Plenkoviću se sviđaju grčki i talijanski izborni model gdje relativni pobjednik dobije bonus, dodatni broj zastupnika, kako bi stabilnije konstituirao vlast.
To je jako opasno jer će HDZ vjerojatno pokušati realizirati tu ideju. Iako je sada najjači, HDZ nema na vidiku pravog partnera za konstituiranje buduće vlasti pa su se Šeks i Plenković vjerojatno dosjetili kako doskočiti jadu. Kad bi prošlo.
I u Italiji i Grčkoj, taj bonus za relativnog pobjednika je novo rješenje, a Italija ga je izabrala nakon duge poslijeratne povijesti trajno nestabilnih vlada.
Drugo mišeljenje
ZDENKO DUKA Plenković bi htio izborni bonus?
Zdenko Duka
09. siječanj 2019 16:52
NL arhiva
Plenkoviću se sviđaju grčki i talijanski izborni model gdje relativni pobjednik dobije bonus, dodatni broj zastupnika kako bi stabilnije konstituirao vlast. To je jako opasno jer će HDZ vjerojatno pokušati realizirati tu ideju. Iako je sada najjači, HDZ nema na vidiku pravog partnera za konstituiranje buduće vlasti pa su se Šeks i Plenković vjerojatno dosjetili kako doskočiti jadu. Kad bi prošlo
Skandal u vezi s prelascima u saborski klub Milana Bandića podgrijao je opet želje i prijedloge za izmjenama izbornih zakona. Prije nekoliko dana Krešo Beljak je bio najavio da će pred sljedeće izbore od svih svojih izbornih kandidata HSS zatražiti da potpišu bianco izjave o ostavkama u Saboru ili gradskim vijećima ako promijene stranku, ali je kasnije shvatio da su ti papiri jednake, ništavne pravne vrijednosti, kao i ona izjava Bože Petrova 2015., ovjerena kod javnog bilježnika da Most neće poslije izbora ni s kim koalirati.
Postoje i neke europske zemlje liberalne demokracije gdje je parlamentarni mandat obvezujući pa napuštanje stranke povlači sa sobom i vraćanje parlamentarnog mandata stranci. Da bi tako bilo i u Hrvatskoj, prijeko potrebno bi bilo izmijeniti i Ustav jer on definira da saborski zastupnici i predstavnici u lokalnim skupštinama nemaju obvezujući mandat. Bio bi to veliki, čak civilizacijski korak natrag. Ali je vidljivo da hrvatska klijentelistička, koruptivna praksa, osobito u posljednje vrijeme, napreduje velikim koracima. Stanje demokracije u Hrvatskoj bjelodano nazaduje i osjetno je lošije nego prije 20-ak godina, kad se trebalo truditi da se ovdje dostigne preporučljiva europska praksa kako bi se ušlo u EU.
A to što Bulj kaže da se ljudi na izborima moraju birati »imenom i prezimenom«, znači da se zalaže za većinski izborni sustav, ili pak za mješoviti – i razmjerni i većinski. Ali, naravno, niti najčišći većinski sustav ne smanjuje bitno utjecaj stranaka na izbore i politički život. Opet će biti tako da će izabrani odgovarati svojim strankama, a ne onim biračima koji su ih birali u izbornoj jedinici, ako je to možda netko mislio, jer su izabrani zastupnici neopozivi.
Da podsjetimo, osim što su referendumom htjeli derogirati zastupnički mandat izabranih predstavnika nacionalnih manjina tako da ih učine zastupnicima drugog reda, aktivisti iz inicijative Narod odlučuje tražili su još i smanjenje ukupnog broja zastupnika u Saboru najviše do 120, smanjenje broja predstavnika nacionalnih manjina na šest, tri preferencijska glasa, manji broj izbornih jedinica, smanjenje izbornog praga za liste na četiri posto te dopisno i elektroničko glasanje.
Referenduma neće biti, a ministar uprave Lovro Kuščević je najavio da će se ove godine mijenjati izborni zakoni. Krajnji je rok za to jer u godini parlamentarnih izbora nikakva promjena nije više moguća. Kuščević je najavio da je HDZ spreman ići na tri preferencijalna glasa za parlamentarne izbore, zatim oni bi jako rado uvećali broj zastupnika dijaspore ali to neće moći jer Ustav definira tri zastupnika dijaspore, a uveli bi i mogućnost dopisnog glasanja jer to povećava broj Hrvata u inozemstvu koji bi glasali. Bilo bi konačno potrebno i uskladiti izborne jedinice jer broj glasača u njima uvelike je različit pa je to stari, neostvareni zahtjev Ustavnog suda.
Uvođenje tri preferencijalna glasa za liste bi pozitivno utjecalo na to da više odlučuju birači, a manje šefovi stranaka nego dosad, ali to vrijedi samo za najjače stranke koje jedine mogu i osvojiti tri ili više zastupnika u nekoj izbornoj jedinici. Ali, to bi obeshrabrilo stvaranje predizbornih koalicija.
No, ono što je osobito zanimljivo je navodna preferencija premijera Andreja Plenkovića koju je prije tri večeri prenio novinar Nove TV. Plenkoviću se sviđaju grčki i talijanski izborni model gdje relativni pobjednik dobije bonus, dodatni broj zastupnika, kako bi stabilnije konstituirao vlast.
To je jako opasno jer će HDZ vjerojatno pokušati realizirati tu ideju. Iako je sada najjači, HDZ nema na vidiku pravog partnera za konstituiranje buduće vlasti pa su se Šeks i Plenković vjerojatno dosjetili kako doskočiti jadu. Kad bi prošlo.
I u Italiji i Grčkoj, taj bonus za relativnog pobjednika je novo rješenje, a Italija ga je izabrala nakon duge poslijeratne povijesti trajno nestabilnih vlada.