Kraj godine uobičajeno je vrijeme za rezimiranje učinjenog. Kad je riječ o kulturi, 2021. bila je još jedna pandemijska godina.

Virus koji se proširio svijetom nije poštedio ni kulturu, pa možemo reći – preuzimajući moto riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca – da je i ova godina na izmaku na neki način bila u znaku opstanka.

I možemo reći, barem je to naš dojam, da je kultura – neki segmenti bolje, neki lošije – unatoč nepovoljnim okolnostima – opstala.

Hrvatski muzeji, pisali smo o tome u nekoliko navrata, zbog pandemije su imali manje posjetitelja i prihoda, a primjerice zagrebački muzeji još se uvijek suočavaju i s posljedicama prošlogodišnjih potresa.

Ove godine muzeji nisu zatvarani zbog pandemije, a situaciju je donekle popravila i dobra turistička sezona zahvaljujući kojoj je pad posjeta muzejima djelomično zaustavljen.

Kako je za Hinu izjavila Maja Kocijan iz Muzejskog dokumentacijskog centra, COVID-burnout, iscrpljenost koronom, počela se osjećati i u muzejskom sektoru koji je globalno pokošen pandemijom, muzeji se u nekim zemljama zatvaraju četvrti put, izgubljene su milijarde dolara, Udruženje kalifornijskih muzeja je procijenilo da su ih zatvaranja stajala pet milijardi dolara prihoda.

Izgubljeni su i milijuni posjetitelja, samo su hrvatski muzeji prošle godine ostali bez četiri milijuna, pandemija je zatvorila na tisuće radnih mjesta, engleski muzeji u prvoj su godini morali otpustiti 4.000 ljudi, a neki su se našli u situaciji da su bili prisiljeni na, u svijetu muzeja najtežu odluku, prodaju muzejske građe kako bi opstali i zadržali zaposlene.

Izvedbene umjetnosti u 2021. godini nastavile su se odvijati u pandemijskim okolnostima, prilagođavajući se propisanim epidemiološkim mjerama.

Nakon brojnih prijepora HNK u Zagrebu dobio je novu intendanticu, što je u dijelu javnosti prokomentirano kao još jedno političko kadroviranje.

Bilo je problema i u varaždinskom HNK-u, a riječki HNK našao se u središtu pozornosti kad su članovi Baleta uslijed izbivanja čistačica, u okolnostima opet vezanim za pandemiju, preuzeli ulogu spremačica u kazalištu.

U Splitu su održani 31. Marulićevi dani, a i tradicionalni ljetni festivali odvijali su se prema planu.

Produkcije u hrvatskim kazalištima – i institucionalnim i nezavisnim – nisu zaustavljene, a nastavili su se razvijati i digitalni sadržaji koji su zaživjeli u vrijeme pandemije.

Dobra je vijest i što Međunarodni festival malih scena u Rijeci ide dalje. Potres u Zagrebu oštetio je i neka kazališta, utječući na njihov rad.

Ova godina možda je ponajviše bila u znaku uspjeha hrvatskog filma. Posebno se izdvaja film Antonete Alamat Kusijanović »Murina«, koji je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu dobio prestižnu nagradu Camera d’Or, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog filma u inozemstvu.

Camera d’Or službena je festivalska nagrada i dodjeljuje se najboljem debitantskom filmu unutar svih festivalskih programa, a u konkurenciji je ove godine bio 31 film.

To je prvi put od samostalnosti Hrvatske da je jedan hrvatski film uvršten u program »15 dana autora«, koji se održava od 1969. godine u sklopu festivala u Cannesu, a donosi kratkometražne i dugometražne igrane i dokumentarne filmove sa svih strana svijeta i svjetskoj publici otkriva nova redateljska imena snažnih i jedinstvenih poetika.

»Murina« je nagrađena i na još nekoliko festivala.

Hrvatski nakladnici u drugoj pandemijskoj godini, proglašenoj Godinom čitanja, nastavili su provoditi svoje aktivnosti te su, unatoč epidemiološkoj situaciji i mjerama, tijekom 2021. čitalačkoj publici predstavili brojne nove naslove te organizirali niz festivala i promocija. Održani su Interliber i S(n)jam knjige u Istri.

Kad je riječ o Rijeci, izložbenu godinu obilježila je vrlo dobro posjećena izložba Muzeja grada Rijeke »Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza« Muzeja grada u Palači šećera. Izložba donosi originalna platna Gustava Klimta, Ernsta Klimta i Franza Matscha.

Nastavljeni su i radovi na novoj zgradi Gradske knjižnice u art-kvartu »Benčić« – kapitalnim projektom u kulturi Rijeke – čije se dovršenje s nestrpljenjem očekuje i čime će biti zaokružena priča o novoj kulturnoj četvrti u prostoru bivšeg »Benčića«.