Treći redateljski film američkog glumca Casseya Afflecka »Company« melankolična je i mračna meditacija o obiteljskim traumama, neumoljivoj prolaznosti vremena i teretu života koja se proteže kroz tri vremenska razdoblja 20. stoljeća. Autorski vrlo ambiciozan pristup rezultirao je tek pretencioznom i dramaturški površnom egzistencijalističkom dramom čiji su glavni aduti opipljiva atmosfera i uvjerljiva glumačka ostvarenja. Šteta jer radi se o prekrasno snimljenom gotičkom neovesternu s (iznenađujućim) nadnaravnim elementom.

»Nepoznata žena«

Jedini film u konkurenciji 83. Mostre režiran ženskom rukom danska je drama s elementima psihološkog trilera »Nepoznata žena« redateljice May-el Toukhy. Radnja smještena u Kopenhagen neposredno nakon Drugog svjetskog rata prati kućnu pomoćnicu čija mračna tajna iznenada ugrozi vjenčanje s njezinim bogatim poslodavcem. Snažna feministička drama s hičkokovski trilerskim začinom i sjajnim nastupom danske glumice Mathilde Arcel u naslovnoj ulozi spada među najbolja ostvarenja u natjecateljskom programu. Film progovara o kolektivnoj krivnji i licemjerju danskog društva koje je, često bez dokaza i suda koristeći zakon ulice, javno brutalno žigosalo i kažnjavalo žene zbog odnosa s njemačkim okupatorom dok za muškarce za poslovnu suradnju s nacistima nije bilo posljedica. Iako na trenutke previše doslovan i didaktičan, film sjajno gradi napetost i prijeteću atmosferu. Elegantno režiran i snimateljski besprijekoran, »Nepoznata žena« je mračan portret (iz ne tako davne prošlosti) zemlje koja je danas pojam demokracije, ljudskih sloboda i ravnopravnosti.

Kao jedan od glavnih kandidata za Zlatnog lava nametnuo se »Moguća ljubav« koji potpisuje hvaljeni korejski autor Lee Chang-dong, što mu je prvi film nakon briljantnog dramskog trilera »Izgaranje« nagrađenog u Cannesu prije osam godina. Film prati dva bračna para iz različitih društvenih slojeva čiji se životi sudbinski isprepliću: siromašniji par suočava se s gubitkom posla i financijskim izazovima, dok bogatiji supružnici snimaju dokumentarac o radničkoj klasi i propadanju tvornica. Njihova grupna dinamika postupno postaje mnogo osobnija, a granica između empatije i eksploatacije vremenom nestaje. Redatelj ne moralizira, ne bira strane, ne zanima ga etiketiranje nevine žrtve i bogatog tlačitelja; obje strane žele ušićariti nešto od druge: novac, razumijevanje, ljubav. Gotovo 3-satna atmosferična slow burning drama zahtijeva strpljenje gledatelja, mjestimice je nepotrebno opterećena simbolizmom, no ipak bez problema uspijeva zadržati pozornost nijansirano gradeći »društvenu« napetost kroz intimne prizore i odnose unutar male grupe ljudi.

Dokumentarac »Musk«

Očekivano veliku pozornost privukao je dokumentarac »Musk« u režiji oskarovca Alexa Gibneya (»Taxi to the Dark Side«) prikazan izvan konkurencije. Ambiciozan i (uglavnom) izrazito kritičan dokumentarac nastoji pokazati kako je Elon Musk od opsesivnog, ali fascinantnog tehnološkog vizionara postao jedan od najmoćnijih pojedinaca na svijetu koji raspolaže golemim bogatstvom, satelitskom infrastrukturom, popularnom društvenom mrežom i velikim političkim utjecajem. Film prati Muskov put od prvih koraka u internetskom biznisu i PayPala, preko Tesle i SpaceX-a do preuzimanja Twittera i ulaska u visoku politiku uz Donalda Trumpa. Dekonstrukcija mita o plemenitom tehnološkom geniju i njegovoj transformaciji u manipulativnog egomanijaka opsjednutog vlastitom grandioznošću i nasljeđem tek je djelomično uspješan portret potencijalno opasnog globalnog moćnika radikalnih ideja. Predugih (gotovo) četiri sata gledatelja iscrpljuje izlažući već poznate činjenice i optužbe ne otkrivajući previše novoga o Elonu Musku. Iz filma Alexa Gibneya nismo uspjeli saznati gotovo ništa o Muskovom odrastanju u Južnoafričkoj Republici, njegovim formativnim godinama i (navodno) velikom utjecaju oca niti kako je Elon Musk zapravo postao toliko moćan, bogat i utjecajan.