Kakve ćemo cijene kruha plaćati ubuduće, ovisi, međutim, o novoj žetvi. Bude li i ove godine poplava, cijena pšenice će ponovno rasti, pa niti cijena brašna neće stagnirati.
Prema istraživanju portala Supermarketi.info, u prvom kvartalu ove godine glatko je brašno, tip 550, bilo u prosjeku za čak 49,2 posto skuplje negoli u prosincu lani, oštro je brašno, tip 400, bilo skuplje u prosjeku za 34 posto, dok je, od ostalih osnovnih namirnica, »Zvijezdino« suncokretovo ulje poskupjelo za 8,93 posto, a nebrendirana suncokretova ulja i više. Bijeli, kristal šećer skuplji je u prosjeku za 30,95 posto.
Trenutačno, cijena pšenice na burzama iznosi 1,50 kuna za kilogram, što je tridesetak lipa više od cijene po kojoj su mlinari brašno otkupljivali nakon prošlogodišnje žetve. Bude li ponovno obilnih kiša, teško da se možemo nadati najboljem scenariju – stagnaciji cijena brašna, a time i kruha.
– Bude li za ratare dobra godina, odnosno pšenice u izobilju, brašno će ostati na postojećim cijenama, a time i cijene pekarskih proizvoda. No i lani smo u ovo vrijeme najavljivali dobru ratarsku godinu, da bi se nakon toga zaredale poplave, ističe Nada Barišić.
Prema riječima predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza, Mije Latina, pšenica je posijana na 120 tisuća hektara pa bi i prinos od pet tona po hektaru, moguć u najgorem scenariju, bio dovoljan za zadovoljavanje domaćih potreba. Što će na kraju biti, Latin ne želi prognozirati, napominjući kako se s tom, »tvornicom pod otvorenim nebom«, nikad ne zna. Hrvatski bi ratari, napominje, ove godine trebali postići dobru cijenu za svoju pšenicu jer su mnogi urodi drugdje poplavljeni, zbog čega se naši nadaju cijeni višoj od 1,20 kuna po kilogramu, koliko su dobivali za prošli urod. Prema Latinovom mišljenju, mlinari i pekari, međutim, razloga za nova poskupljenja brašna i kruha nemaju.
