Nedavno provedeno istraživanje o navikama čitanja i kupovanja knjiga iznjedrilo je zgražanja vrijedan podatak da se Hrvatima, prosto rečeno, fućka i za knjige i za čitanje. Tada prikupljene statistike pokazale su i gotovo posvemašnju nezainteresiranost za e-knjige
Svjetski trendovi na tržištu knjiga već se godinama kreću u smjeru digitalizacije literature, polako napuštaju romantičnu, nostalgičnu ideju o književnosti neodvojivoj od sloga, papira i korica; polako propuštaju u posvećeni prostor čitanja i moderne digitalne uređaje za čitanje knjiga na ekranu (e-readere). Stvar je otišla tako daleko da neki pisci, i to ne samo oni koji pišu »lako štivo«, potpuno preskaču stepenicu »fizičkog« izdavača i ugovore o izdavanju knjiga sklapaju direktno s najvećim virtualnim distributerom, Amazonom.
Veliki europski sajmovi knjiga, na primjer onaj u Frankfurtu (koji se u svom prošlogodišnjem izdanju bavio knjigom kao multimedijskim proizvodom) i u Leipzigu, također svjedoče o tome da udio e-knjiga u ukupnoj knjižnoj produkciji uporno raste. Od knjiga se sve više očekuje da budu za čitanje, gledanje i slušanje, da konzumentu priušte i »pozadinsku priču« o nastanku knjige, njezinim likovima i autoru.
1. E-knjige spašavaju stabla i ne zahtijevaju metre polica za odlaganje knjiga;
2. Brže se proizvode i time omogućavaju ljudima da čitaju knjige o aktualnim događajima i pitanjima;
3. Lako se dopunjavaju, ispravljaju i reizdaju;
4. One ne stare;
5. E-knjige su pretražive – brzo se može naći bilo što unutar njih;
6. E-knjige su prenosive – čitava biblioteka stane u jedan elektronički uređaj;
7. Mogu se, uz dozvolu izdavača, printati, što znači da mogu imati i sve one prednosti koje imaju papirnate knjige;
8. Vrijeme dostave e-knjige preko cijelog svijeta praktički je nula;
9. Jeftinije ih je proizvesti, što znači da se mali izdavači ravnopravno mogu nositi s velikima;
10. Jeftinije su čitateljima;
11. E-knjige su često besplatne – projekt Gutenberg i mnoge druge javne knjižnice dopuštaju besplatno čitanje klasičnih djela svjetske književnosti;
12. Olakšavaju čitanje ljudima sa slabijim vidom jer je veličina slova promjenljiva;
13. Mogu sadržavati hyper-linkove, što olakšava pristup dodatnim informacijama;
14. E-knjige potiču izdavače i autore da rade knjige s puno stranica, što može biti preskupo u papirnatome mediju;
15. Mogu se posuđivati isto kao i papirnate;
16. Omogućavaju pojedincima da jednostavno izbace svoju knjigu na tržište;
17. Zahvaljujući jednostavnosti i brzini objave, dopuštaju autorima da eksperimentiraju sa stilovima i temama;
18. Omogućavaju izdavačima da rade s više autora i na više različitih tema jer dokidaju ekonomski pritisak na izdavače da limitiraju broj pisaca i tema kojima se bave;
19. E-knjige evoluiraju. S napretkom tehnologije javljaju se nove mogućnosti. Na primjer, knjiga o kuhanju može sadržavati kalkulator za izračunavanje količina potrebnih namirnica ovisno o broju ljudi za koje se kuha;
20. Dobre su za kulturu. Sve od navedenog motivirat će izdavačku branšu da obnovi male naklade i umanji utjecaj blockbuster mentaliteta, te će se stvoriti ravnoteža između kulturnih i komercijalnih potreba.
Za taj evolucijski skok u konzumiranju literature odavno su se pripremili i dućani tehničkom opremom – u svakome od njih dostupno je po nekoliko inačica e-readera, čija cijena varira od 800 do 3.000 kuna. Preko e-Baya se, naravno, može uvrebati i prilika za diskontnu kupnju po cijeni i do 500 kuna.
More knjiga za par dolara
Hrvati su, pak, imuni na sve to. Nedavno provedeno istraživanje o navikama čitanja i kupovanja knjiga, što ga je organizirao »Knjižni blok«, iznjedrio je zgražanja vrijedan podatak da se Hrvatima, prosto rečeno, fućka i za knjige i za čitanje. Tada prikupljene statistike pokazale su i gotovo posvemašnju nezainteresiranost za e-knjige.
Te brojke, ustvari, ne iznenađuju: od 68 posto ljudi koji posjeduju uređaj na kojemu bi mogli konzumirati e-knjigu (jer se one mogu čitati i na računalu), njih 91 posto tu mogućnost ne koristi. Gledajući ukupnu populaciju, kod samo dva posto ljudi postoji interes za kupnju e-knjiga. Deset posto njih bi čitalo e-knjige, a 90 posto nema nikakvog interesa za e-knjige.
Čime bi se ta zatvorenost prema elektroničkim knjigama mogla objasniti? Željom da se uštedi sigurno ne, budući da su e-knjige znatno jeftinije od ukoričenih izdanja. Tko može čitati na engleskom, ima na raspolaganju beskrajno more knjiga koje se mogu kupiti za samo nekoliko dolara. Najveći domaći virtualni distributer e-knjiga, »TookBook«, nudi domaće naslove snižene za prosječno šezdesetak posto. Na primjer, elektroničko izdanje knjige »Ruski kompjuter« Semezdina Mehmedinovića stoji sedam dolara, deset manje od »papirnate« verzije. Dječji klasik Ivane Brlić Mažuranić »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« stoje dolar i devedeset centi, »Hamlet« se može kupiti za manje od tri dolara (oko sedamnaest kuna), »Parfem« Patricka Suskinda za tri i pol dolara i tako dalje.
Izlika ne može biti ni zamor očiju koji se pojavi nakon duljeg čitanja tekstova na ekranima računala: kod e-čitača toga nema jer umjesto klasičnog LCD zaslona koji koristi pozadinsko osvjetljenje, koriste takozvanu tehnologiju elektronskog papira (e-paper) koja simulira papir: on ne koristi pozadinsko osvjetljenje, pod kojim god kutom ga držali ne dolazi do »presijavanja« zaslona pa je osjećaj jednak onome kad se čita papirnata knjiga.
Sto albuma u džepu
Rade Jarak, pisac i urednik internetskog časopisa za književnost »Knjigomat.com«, teško uspijeva definirati otpor koji osjeća prema ideji čitanja knjige na ekranu.
– Naprosto je to drugačiji mentalni doživljaj… Osjećam duboko povjerenje u knjigu kao materijalni predmet, kao nešto na čemu je utemeljena ova civilizacija, naša povijest – kaže Jarak.
S druge strane, pisac Hrvoje Šalković prevladao je tu grčevitu vezanost za ukoričene knjige i danas je sretan zbog toga.
– Prvo sam bio skeptičan. Onda sam malo razmislio i poveo se ovom logikom: da mi je netko prije pet godina rekao da će moja zbirka od 300 CD-ova skupljati prašinu, a da ću ja hodati gradom sa stotinjak albuma napucanih na mobitel u džepu – rekao bih mu da je lud. E pa tako se isto ne bih čudio da za koju godinu nalupam stotine knjiga u tablet ili reader, a da mi knjige lijepo budu samo za ukras, kada dođu gosti da se dive policama – kaže popularni pisac koji je na »TookBooku« objavio svoj posljednji roman »Nulti meridijan«, a prije toga i svoje prve dvije knjige – zbirku priča »com.opanci.com.obojci« i roman »Pala karta«.
Platforma za novo tržište
Te dvije knjige prvotno su objavljene u maloj tiraži – prva u 350 primjeraka, druga u tisuću – i svi su primjerci odavno rasprodani. »TookBook« je kupcima »Nultog meridijana« besplatno darovao ostale dvije knjige. Malo ulaganja u marketing učinilo je svoje.
– Išli smo dosta žestoko u tu mini kampanju na društvenim mrežama i prodali nekoliko stotina knjiga u nekoliko mjeseci – kaže Šalković.
I oni koji se s elektroničkim knjigama još nisu susreli, na »TookBooku« će se lako snaći. Na stranici su, logično i jednostavno objašnjene, navedene prednosti e-knjiga: osim što su jeftinije, dostupne su širom svijeta, i to za samo nekoliko sekunda (samo skinete e-knjigu umjesto da čekate poštu ili lokalno izdanje), nude mogućnost pretraživanja teksta, praktične su (na kompaktni čitač stane čitava biblioteka, oko 3.500 naslova na 4GB, što bi knjigoljupcima moglo olakšati putovanja), a i aplikacija za čitanje e-knjiga je besplatna.
Drugi igrači
Osim »TookBooka«, e-knjige na hrvatskom nude još HT, VIP i Planet9. Veterani u poslu plasiranja domaće književnosti na nove medije su u Društvu za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) i njihova stranica »www.elektronickeknjige.com«, na kojoj se besplatno mogu čitati knjige pjesama, zbirke priča i romani domaćih autora. Stranica je postala nekovrsna antologija nove hrvatske književnosti, a »spasila« je i mnoge knjige poezije koje su na klasičnom tržištu najugroženije.
Među veteranima je i »Bulaja« naklada, koja od 1998. godine radi na ediciji »Klasici hrvatske književnosti na CD ROM-u«.
– To je jedan od prvih ozbiljnijih iskoraka k izdavanju na digitalnim medijima na hrvatskoj nakladničkoj sceni. Tomu u prilog i nagrada za novitet godine na sajmu INFO 1999 za prvi CD iz te edicije. Na tri CD ROM-a u tri godine objavili smo više od 200 kompletnih djela hrvatskih klasika, od Marulića do Krleže, uključujući i biografije pisaca te dodatne materijale poput fotografija, zvučnih i video zapisa – kažu Helena i Zvonimir Bulaja.
Jedno vrijeme pratili smo trend specijaliziranih internetskih stranica posvećenih pojedinoj knjizi, koji se danas čine kao jedna faza evolucije prema e-izdavaštvu. Neke od njih bile su divno ilustrirane, opremljene interaktivnim dodacima, vizualnim, tekstualnim i auditivnim. Riječka spisateljica Jasna Šurina na taj je način prije nekoliko godina predstavila roman »Hana, reci cvrčak« – stranica o tom romanu djeluje kao samosvojni umjetnički rad.
– »Frakturine« knjige zastupljenije su na domaćem tržištu e-knjiga, i to više od svih hrvatskih izdavača – hvali se Seid Serdarević koji slovi za najpromućurnijeg domaćeg izdavača.
Zadovoljan je prodajom – ona je zasad na razini prosječne knjižare. A prema malom broju naslova koji su objavljeni kao e-knjige, čini se da izdavači nisu previše zainteresirani za taj format.
To misli i Hrvoje Šalković.
– Kod nas izdavači uopće ne vide potencijal e-knjige, gledaju to kao na neko nužno zlo, nešto u čemu participiraju eto, tek tako. Po meni je to potpuno promašena poslovna strategija. Zar su slijepi? Ne vide trendove zapada? – čudi se on.
U Nakladi »Ljevak« među prvima su prionuli na e-knjige.
– Knjiga »Anđeli će samo zaspati« autorice Merite Arslani prva je u nas koja je napravljena u formatu za čitanje na iPadu, kaže Lidija Krvarić iz »Ljevaka«, podsjećajući na prošlogodišnju promociju tog izdanja koje je na književnoj sceni bilo mala senzacija.
Ivana Despot iz iste izdavačke kuće najavljuje i »Ljevakovo« intenzivnije proširivanje ponude elektroničkih knjiga.
– U fazi smo pregovara s drugim knjižarama. Trenutno su dostupne knjige Merite Arslani, Srećka Horvata, Ante Tomića… – kaže.
Bez formata za »Kindle«
Informatički stručnjak Sven Holbling iz tvrtke SPAN oduševljen je e-knjigama, a od e-čitača najboljim smatra »Kindle«. Postoje, međutim, mnogi problemi vezani za čitanje hrvatskih knjiga na tom popularnom uređaju. Knjige kupljene na VIP-ovom, HT-ovom ili TookBook-ovom portalu nemaju format za »Kindle«.
– Na »Kindleu« se mogu čitati osobni dokumenti, preko »Kindleove« adrese, tako da je svim piscima i urednicima to zlata vrijedno. Osim toga, za one koji su u engleskom malo klimavi, ima ugrađeni rječnik. Pa nakon par knjiga više nisu tako klimavi – kaže Sven Holbling, koji je čitanjem e-knjiga usavršio znanje engleskog.
Njegov je dojam da je hrvatskih knjiga dostupnih za čitanje na e-readeru premalo i da se uglavnom radi o šund naslovima. Prednost je što se na čitačima svakodnevno mogu besplatno čitati hrvatski dnevni listovi (preko stranice readbeam.com).
Izvjesno je da će povećanje broja čitatelja e-knjiga primorati društvo da se pozabavi problemom zaštite autorskih prava, problemom vrednovanja književnog djela i problemom isplate honorara piscima. No zasad se čini da se s piscima poštenije i transparentnije odnose virtualni distributeri nego izdavači njihovih papirnatih knjiga. »TookBook« poziva sve pisce koji bi voljeli vidjeti svoju knjigu u e-izdanju i učiniti je svima dostupnom, i to mimo izdavača koji mizernim honorarima vrijeđaju stvaralački rad književnika, da im se jave. Povratno će im biti poslan ugovor s uputama kako postaviti knjigu na njihovu platformu.
Zanemareni na tržištu
No, da se vratimo onoj ideji o »knjizi za čitanje, gledanje i slušanje« koju je prošle godine propagirao Frankfurtski sajam knjiga. Stariji ljudi, slijepi i oni sa slabijim vidom, pa i oni koji rade na primjer kao vozači kamiona, gotovo su potpuno zanemareni na domaćem tržištu knjiga. Osim knjiga koje nudi tiflološka biblioteka, oni nemaju uvida u recentnu proznu, pjesničku i publicističku produkciju.
Spisateljica, redateljica i konceptualna umjetnica Miranda July, na primjer, redovno objavljuje svoje knjige i kao audio-knjige. Na njima sama čita, a na umu uvijek ima vozače kamiona koji voze na dugim relacijama i pritom se nasmrt dosađuju, lišeni doticaja s umjetnošću.
Kod nas, vozačima kamiona dostupno je samo dvadesetak audio knjiga. Osim što su jako skupe (cijena im se kreće od 95 do 255 kuna), te knjige su uglavnom namijenjene djeci i mladima, a većinom su posrijedi lektirni naslovi: »Iz velegradskog podzemlja« Vjenceslava Novaka, »Mali princ«, »Alica u zemlji čudesa«, »Smrt smail-age Čengića«…
