Foto D. LOVROVIĆ
Izložbom odabranih knjiga želi se pokazati prisutnost Bugarske i Bugara u hrvatskoj knjizi kroz razne zajedničke teme i okolnosti od davnina do današnjih dana
ZAGREB Izložba »Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice« idealna je prilika da se pokažu neraskidive veze između bugarskog i hrvatskog naroda kroz povijest – istaknula Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u čijem je predvorju jučer u nazočnosti brojnih društvenih uglednika i članova diplomatskoga kora otvorena izložba koja se može razgledati do 3. studenoga.
– Ovom izložbom odabranih knjiga – koja je nastala u suradnji Veleposlanstva Republike Bugarske i Hrvatsko-bugarskog društva te NSK-a – želi se pokazati prisutnost Bugarske i Bugara u hrvatskoj knjizi kroz razne zajedničke teme i okolnosti od davnina do današnjih dana. Povezanost počinje sa starim glagoljskim tekstovima, kao što je Ljetopis Popa Dukljanina iz 12. stoljeća i seže do najsuvremenijih tekstova koji predstavljaju recentnu bugarsku kulturu, ustvrdila je ravnateljica.
Zajednička baština
Predsjednik Hrvatsko-bugarskog društva Josip Bratulić naglasio je da su ovi odnosi stari koliko i pisana povijest dvaju naroda pa i više. Sežu, naime, od ćirilometodske misije, glagoljskoga pisma, biblijskih tekstova, raznih bogoslužja… Sve je to, po njegovom mišljenju, duboko ukorijenjeno u zajedničku kulturnu baštinu.
– Mitskog pjesnika Orfeja smatrali su u našoj renesansnoj književnosti Bugarinom, a upravo je zbog toga i tada popularna elegična pjesma nazvana bugaršticom. Jedna od njih je zabilježena i u slavnom Hektorovićevom »Ribanju i ribarskom prigovaranju«, ilustrirao je primjerima prožimanja kultura akademik Bratulić dodavši da je 1885. u Senju S. S. Kranjčević obavio zbirku pjesama »Bugarkinje«.
Antropološka studija
Bugarska veleposlanica predstavit će 3. studenoga u Velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svoju knjigu »Krštenje kod pravoslavnih Bugara – Sakrament i tradicija«. Ova studija s područja antropologije i povijesti tradicija, koju je objavilo Hrvatsko antropološko društvo, proučava tradiciju povezanu s ritualima u jugoističnoj Bugarskoj. Djelo je rezultat pomnog empirijskog istraživanja i suverenog poznavanja znanstvene literature Tanye Dimitrovne čiji je osnovni cilj bio pratiti meandriranje religijskog sakramenta i folklor te pokušati ustanoviti njihovu granicu pokazujući pritom duboku povezanost sakramenta i folklora. O knjizi će govoriti akademici Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Pavao Rudan, Zvonko Kusić i autorica.Josip Bratulić pred publikom u predvorju NSK-a Izložba ukazuje na brojne, ne samo književne, veze hrvatskog i bugarskog naroda Bugarska veleposlanica Tanya Dimitrova
Idejni začetnik ovoga projekta, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, opisao je dugotrajan projekt prikupljanja izložene građe i mnoštvo otkrića do kojih je došao istražujući ovaj vrijedan korpus.
– Sabrao sam stotinjak knjiga i dvadesetak časopisa i sastavio jednu bibliografiju koja mi je pokazala snažnu povezanost ovih naroda – od glazbe do medicine, od tiskarstva do politike, od umjetnosti do njezine povijesti, naveo je tek poneke Sučić kazavši da su mnogi naši veliki književnici pjevali i pisali o Bugarskoj, putovali su u nju i proučavali je, što je urodilo intenzivnim vezama i bogatom izdavačkom produkcijom. Ona je, nažalost, zaboravljena iako je dragocjena za našu suvremenosti budućnost, smatra Sučić.
Slavenska zajednica
Ministar kulture Berislav Šipuš također je akcentuirao dobre hrvatsko-bugarske kulture i ine veze dodajući da su ove dvije države, iako prostorno udaljene, i danas u okviru EU-a percipirane kao slavenska zajednica.
Izložbu – nazvanu po stihu pjesme velikog bugarskog književnika Ivana Vazova– »Jezik sveti mojih djedova« otvorila je Njezina Ekselencija Tanya Dimitrova, bugarska veleposlanica u Hrvatskoj, izrazivši iznimno zadovoljstvo što je ovaj vrijedan projekt realiziran te zahvalila svima koji su tome pripomogli. Primijetila je sa žaljenjem da je književna suradnja nekad bila intenzivnija te da se danas u Hrvatskoj rijetko objavljuju bugarska književna djela.
Dimitrova je najavila iduće godine pandan ove izložbe u Nacionalnoj knjižnici u Sofiji gdje će se prikazati utjecaj hrvatske baštine na bugarsku.
