Ministar kulture Zlatko Hasanbegović ocijenio je da se zahtjev za glasovanjem o povjerenju prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku temelji na difamacijskoj kampanji i siguran je da će taj zahtjev biti u Saboru odbijen i time potvrđena stabilnost parlamenatrne većine.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović je u Mađarskoj, gdje je sudjelovao na književnom forumu s kolegama iz 14 zemalja srednje i istočne Europe te Narodne Republike Kine, dao intervju Hrvatskoj televiziji, čiji je dio objavljen u Dnevniku u utorak navečer. Odgovorio je na pitanja o zahtjevu za opoziv Tomislava Karamarka, o tvrdnjama o fašizaciji i polarizaciji hrvatskog društva, kulturnoj međunarodnoj suradnji. Razgovor s ministrom je vođen prije nego što je se znalo da je francuski list Liberation objavio otvoreno pismo kojim poziva na smjenu ministra Hasanbegovića.

 Na pitanje o SDP-ovoj inicijativi za glasanje o nepovjerenju prvom potpredsjedniku Vlade, Hasanbegović je rekao kako je to uobičajeni instrument parlamentarne oporbe, ali da se ovdje radi o difamacijskoj kampanji protiv Tomislava Karamarka.

 “Iznošenjem sustavnih laži i neistina želi se njega osobno diskreditirati i kao predsjednika HDZ-a i ključnog predstavnika najjače stranke u sadašnjoj vladajućoj većini. Svaka difamacijska kampanja koja ne počiva na činjenicama ne može polučiti rezultate, siguran sam da će u parlamentarnoj proceduri taj zahtjev biti odbijen i da će se i na tom primjeru potvrditi stabilna parlamentarna većina koju uživa ova vlada.”

 Pritom ne očekuje iznenađenja iz Mosta. “(Božo) Petrov je jasno rekao da će se voditi činejnicama a ne glasinama i lažima i u tom smislu očekujem i njegovu odluku,” rekao je Hasanbegović.

Na pitanje zašto u Hrvatskoj “nema društvenog konsenzusa oko toga da su i nacizam i komunizam zlo”, kao što ga ima kod Mađara, Poljaka, Čeha, Slovaka, Nijemaca, Hasanbegović je odgovorio da za to postoje određeni povijesni ali i političko-nacionalni razlozi. “Hrvatsko društvo u tom smislu nije doživjelo katarzu. Činjenica izostanka katarze i cjelovitoga suočavanja s prošlošću dovodi do društvenih potresa, debata, polemikla i razdora  kojima svjedočimo svakodnevno”, rekao je.

 Smatra da mađarsko iskustvo i iskustvo zemalja istočne i srednje Europe može biti predložak kako završiti taj proces suočavanja s prošlošću. On sadrži “temeljni postulat: jasan prekid sa svim protudemokratskim režimima koji su prethodili stanju uspostavljenom 30. svibnja 1990. godine,” rekao je.

 “Moderna hrvatska država počiva na dvije temeljne vrednote, a to je ideja hrvatske državne neovisnosti i demokratski parlamentarni poredak. Obje te vrednote su u savršenoj suprotnosti sa svim bitnim značajkama jugoslavenskog komunizma kojega određene i političke snage, ali i određene struje u javnom životu, sustavno nastoje rehabilitirati, relativizirati, uključujući i preko manipulacije pojmom antifašizma”, rekao je ministar. 

Smatra da je teza o verbalnom građanskom ratu  u osnovi utemeljena, za razliku od teze o fašizaciji društva, koja je po njegovoj ocjeni pokušaj političke diskvalifikacije.

 “Teza o fašizaciji društva je jedna vrsta političke diskvalifikacije koja nije utemeljena niti u jednoj činjenici, koja nije utemeljena niti u jednom postupku ili izjavi bilo kojega ministra u hrvatskoj Vladi niti bilo kojeg istaknuta javnog sudionika političkoga i društvenoga života. Riječ je o pokušaju političke diskvalifikacije i zapravo prenošenja legitimne političko-stranačke borbe na ideološko područje”, naglasio je ministar.  

 Da bi se prekinula polarizacija društva, potrebno je, rekao je Hasanbegović, minimalno suglasje o temeljnim društvenim vrednotama, a to je, kazao je, jasna osuda svih protudemokratskih i protuhrvatskih obilježja stanja koje je prethodilo uspostavi moderne hrvatske države.

“Dakle iz državnih temelja treba jasno ukloniti sve ono što podjeća na bilo koji zločinački režim i potražiti konsenzus u onome što nam je svima zajedničko”, poručio je Hasanbegović.

Na pitanje kako ga prihvaćaju europske kolege, Hasanbegović je rekao da je Ministarstvo kulture pokrenulo intenzivnu međunarodnu kulturnu suradnju, “posebice s važnim i ključnim zemljama, našim susjedima u srednjoj i istočnoj Europi s kojima dijelimo zajedničko povijesno nasljeđe i zajednička iskustva polustoljetnog života u nedemokratskim sustavima”.

 “Činjenica da smo potpisali brojne sporazume, da ćemo ih potpisati još, govori  da sve ono što se može čitati o stanovitoj međunarodnoj izolaciji Republike Hrvatske, posebice ove Vlade ili mene kao tek jednog od ministara u toj vladi, predstvalja najobičnije špekulacije, nije utemeljeno u istini”, istaknuo je.