Skupština

Dino Milinović novi predsjednik Društva hrvatskih književnika

Portal Novi list, Hina

Dino Milinović / Foto Davor Kovačević

Dino Milinović / Foto Davor Kovačević

Dino Milinović pozvao je na ponovnu uspostavu osjećaja zajedništva u DHK-u, naglašavajući kontinuitet hrvatske književnosti od Marulića do danas



Društvo hrvatskih književnika (DHK) u subotu je na svojoj izbornoj skupštini u Matici hrvatskoj izabralo Dinu Milinovića za novog predsjednika DHK-a, a za dopredsjednike Mirka Ćurića i Ivicu Matičevića.


Na Izbornoj skupštini izabrani su i članovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Časnoga suda i Odbora Fonda Miroslav Krleža.


U prigodnom govoru novi predsjednik Dino Milinović pozvao je na ponovnu uspostavu osjećaja zajedništva u DHK-u, naglašavajući kontinuitet hrvatske književnosti od Marulića do danas.




Hrvatski književnici, istaknuo je, i u naše vrijeme, kao i tada, moraju biti začinjavci – promicati hrvatski jezik i boriti se za njega, nasuprot trendovima društvene marginalizacije kulture i književnosti.


“Ono što vam mogu obećati jest da ću stalno raditi na tome da se svi u našem Društvu doživljavamo kao ‘mi’, a ne kao ‘lijevi’ i ‘desni’, kao ‘ustaše’ i ‘partizani'”, poručio je i dodao kako to nije uvijek lako jer svi imamo različite obiteljske povijesti, različita mišljenja i temperamente.


“Ako želimo da naše Društvo ponovno bude onaj svjetionik o kojemu sam govorio pozivajući se na naše prethodnike, onda moramo zatomiti nešto od naših razlika i umjesto toga poticati ono što osjećamo zajedničko”, napomenuo je.


Dodao je kako je to promicanje kreativnosti s jedne strane te kultura pamćenja s druge. “To se odnosi kako na poštivanje živih, tako i čuvanje sjećanja na mrtve hrvatske književnike“, rekao je novi predsjednik DHK.


Dino Milinović rođen je u Zagrebu 1959. Završio je studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te poslijediplomski studij na Sorbonni u Parizu gdje je magistrirao.


Doktorirao je na temu Bjelokosnog plenarija iz riznice Zagrebačke katedrale na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, gdje od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti, danas u zvanju redovitoga profesora.


Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Francuskoj.


Objavio je romane “Kradljivac uspomena”, “Tamo gdje prestaje cesta”, “Skriveno” i “Marulov san”.


DHK je u trogodišnjem mandatu prije izbora novog predsjednika vodila književnica Hrvojka Mihanović Salopek.