Ivan Šarar, organizator Slowmotion festivala koji će se u Opatiji održati od 28. do 31. svibnja, u kratkom razgovoru otkrio je mnoge zanimljivosti vezane uz nastanak nove manifestacije koja se smatra zanimljivim uvodom u ljeto.

Kako je nastao Slowmotion, svibanjski festival koji kao uvertira u toplije, ljetne dane donosi u Opatiju razgovore, koncerte, radionice, filmove, druženje. Pozvali ste publiku pod motom »Slowmotion, ljeto počinje«!…

– Nekoliko je razloga koji su me doveli do Slowmotiona. Oduvijek sam imao želju raditi festival u Opatiji, još iz vremena dok sam vodio organizaciju Hartera festivala.

Često sam bio frustriran tom teškom, derutnom lokacijom, koja je imala svoju magiju ali bila je tvrda, neudobna, bez infrastrukture.

Svake godine smo je osvajali na juriš iz početka. Tada bih šetao Opatijom, predivnom, mirišljavom, pitomom, udobnom, s gomilom otvorenih i zatvorenih lokacija koje zovu i mame na stvaranje festivala. To me oduvijek intrigiralo.

Drugi razlog je činjenica da sam svoje mlade godine »odživio« u Matuljima. Ja sam »west coast« dijete našeg Zaljeva, kako to volim reći.

Od prvih treninga na Gorovu, ljeta i proba s prvim bendom na Voloskom, »odrastanjem« u Skalinadi i Malom Quorumu, preko EKV koncerta na maloj, do Joe Zawinula na velikoj Ljetnoj.

Osjećam da pripadam tom prostoru i ljudima koji su me obilježili i imam potrebu nešto konkretno stvoriti i vratiti. Mislim da je to tipično ponašanje svakog čovjeka u zrelijim godinama.

Treći je razlog jedan konstruktivan razgovor s gradonačelnikom Kiriginom u kojem smo prepoznali potrebu da se u Opatiji pokuša stvarati festival i sadržaj koji bi bio katalizator za suvremenu scenu i kulturu.

Opatija je fenomenalna u obilježavanju raznih retro-fenomena, prisjećanja na razne dobre prošlosti, ali pomalo je izgubila oštricu u području suvremenosti.

Odlučili smo da Festival Opatija uz moj angažman i uključivanje lokalnih aktera pokuša stvoriti jedan »alarm« koji bi možda potaknuo neku novu, mladu kritičnu masu.

S obzirom na otvorenu i iskrenu komunikaciju među nama vjerujem da ta akcija vrijedi truda. Uostalom, ne treba pričati, treba potegnuti, vidjet ćemo kakvi će biti rezultati za koju godinu. Ne vjerujem u instant rješenja.

U dobroj atmosferi – to je festival ljudi

Dinamična sadašnjost

Jeste li zadovoljni prošlogodišnjom pretpremijernom manifestacijom i što donosi festival tijekom ovogodišnjeg izdanja?

– Zadovoljan sam. Imao sam veliki osjećaj odgovornosti radi ukazanog povjerenja, ali i tremu jer je to bio moj najveći i najvidljiviji organizacijski iskorak nakon što sam napustio poziciju pročelnika za kulturu Grada Rijeke i vratio se u slobodne strijelce.

Kada pokrećete novi projekt, pogotovo ovako kompleksan i nesvodiv na par riječi, nije lako nagovoriti sudionike da se uključe, ne možeš na lak način objasniti medijima i partnerima »što je to točno«.

To je jedan izlet u nepoznato, bez obzira na iskustvo koje imam, i ja sam prezadovoljan kako smo apsolvirali lanjsko, pilot-izdanje.

Format festivala kojem su baza razgovori, »talks« kako bi rekli anglosaksonci, kao i festivali koji tematiziraju glazbenu i audiovizualnu kulturu u digitalno doba su poznati format, ne izmišljamo nikakvu toplu vodu.

Otkad su uređaji koje potpuno bedasto i neprimjereno zovemo mobiteli postali i radio i televizija i zajednica i psihoterapeut i jukebox i igračka, način na koji stvaramo, gledamo, slušamo i informiramo se postao je drukčiji, postao je integriran i impregniran internetom i mišljenja sam da festival koji na popularan ali edukativan i odgovoran način donosi teme s tog velikog područja – vrijedi stvarati.

Pritom ne zaboravljam da ljudi i dalje imaju fizičko tijelo i da žive, dijele kulturu, odgajaju djecu u svojim lokalnim zajednicama. Zato imamo i stvaraoce u digitalnom prostoru ali i fenomenalne ljude koji stvaraju fizičke prostore poput šibenskog Azimuta ili dubrovačkog Muzeja crvene povijesti koji vješto djeluju i u online zajednicama.

Mislim da je to prekapčanje između online i offline stvarnosti glavna karakteristika današnjeg života i kulture, da mu ne možemo izmaknuti i zato me zanima na Slowmotionu donositi iskustva brojnih, jako inspirativnih ljudi koji pokušavaju stvarati u tako dinamičnoj sadašnjosti.

Neki od gostiju, poput Kristiana Novaka, pišu fenomenalne knjige koje se transformiraju u videoigre, filmove, serije, predstave. Ida Prester i David Skoko svojim serijalima pokušavaju pokazati zbog čega i kako je vrijedno živjeti u današnjici.

Konstraktu gledamo i pratimo, točnije pokušavamo pratiti što nam poručuje i kojim medijem. Galeb Nikačević stvara najutjecajniji podcast koji promovira kulturu, znanost, društvenu odgovornost na ovim prostorima.

Book&zvook su se uhvatili u koštac sa stvaranjem fenomenalnih audioknjiga. Mogao bih tako do sutra, jer naših sudionika govornika ove godine ima ponovo više od 70. Dođite i poslušajte ih, bit će super zanimljivo!

Slowmotion – festival ljudi

Ne postoji limit

Za održavanje Slowmotiona su odabrane poznate opatijske lokacije i to Centar »Gervais«, paviljon »Juraj Šporer«, Drago Club, hotel Continental. Kakve mogućnosti pruža Opatija, nekadašnja »kraljica noćnog života«, za održavanje ovakvih zbivanja s puno događaja i što o svemu kaže publika?

– Opatija nema ograničenje po pitanju inspirativnih prostora, pored ovih koje već koristimo. Ljetna pozornica, vanjski ambijenti, plaže, povijesne hotelske dvorane. Ne postoji limit.

Volio bih da se festival razvije i da raste, ali ne želim žuriti, veličina sama po sebi nije cilj. To će se desiti spontano ukoliko budemo marljivi i uporni i ako publika taj trud prepozna kao vrijednost za sebe. A možda je lijepo ostati malen.

Koji je kulturni aspekt Slowmotiona, zbog čega je važan za oblikovanje suvremene regionalne kuture?

– Za mene je najvažnije povezivanje govornika sudionika u programu, glavnih aktera lokalne scene Kvarnera i Istre koje pozivamo da budu aktivni gosti festivala (za njih 100 omogućujemo sudjelovanje u čemu nas financijski podržava PGŽ i Grad Rijeka) i naše publike.

Slowmotion je prije svega festival ljudi, najvažniji dio se dešava u razgovorima između programa ili kad program završi, uz koncert ili mimo njega.

To je za mene najvažniji dio festivala, to mi govore reakcije lanjskih sudionika i posjetitelja. Direktno povezivanje stvaratelja, u dobroj atmosferi, međusobno ali i s publikom – to je najvažnija misija Slowmotiona.

Mi nismo konferencija za stručnjake, mi smo festival druženja interesantnih ljudi na koji su svi pozvani i dobrodošli.

Pretpremijerni Slowmotion i Porto Morto

Želimo biti pristupačni

Kakav se glazbeni program u sklopu Slowmotiona priprema, koliko će trajati festival i koja je cijena ulaznica?

– Imamo večer druženja, u petak 29. svibnja ispred Paviljona »Šporer«, s Lovrom Mirthom i Maalim, uz slobodan ulaz. Koncertna večer u Klubu Drago je u subotu 30. svibnja uz KOIKOI, Ki Klop, Turbo Trans Turiste i Lynco.

Ove smo godine usmjereni na prezentiranje nadolazećih mladih snaga. Trenutačno ulaznica za koncert košta 19 eura, za sve festivalske sadržaje 26 eura, a samo za razgovore i filmove 11 eura. Želimo biti pristupačni, uz napomenu da je program razgovora i filmova besplatan za sve srednjoškolce i studente.

Besplatne radionice za djecu i mlade

Za djecu i mlade organiziramo brojne besplatne radionice – izrade animacije, videoigre, učenja glazbe uz aplikaciju NOMIEA, radionicu produkcije podcasta i radionicu učenja znakovnog jezika s ekipom Film svima.

Novitet ove godine je Fine design pop up s gotovo 30 izlagača + Sajam vinila, uz slobodan ulaz. Želimo stvoriti živahno, zabavno mjesto čitav vikend. Pratite nas na Instagramu, Facebooku i na www.slowmotion.is.