RIJEKA – Svaki mladi čovjek ima pravo biti informiran o vojnom roku i zakonskoj mogućnosti prizivu savjesti oko njegova služenja, kazano je na tribini naziva “Pravo na izbor – vojna obveza, prigovor savjesti i mirotvorstvo u teoriji i praksi”.

Kako su naveli panelisti tribine, značajan interes koji je polučila rasprava održana u Gradskoj knjižnici Rijeka pokazuje potrebu za javnim razgovorom i diskusijom oko ponovno uvedene vojne obveze, kao i načina kako zaštititi one koji iz moralnih ili vjerskih uvjerenja nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti.

Civilna služba kao legitimni odabir

Osobe kojih se Zakon o obrani izravno tiče, prema izmijenjenim odredbama novaci između 19 i 30 godina života, moraju znati koje im mogućnosti stoje na raspolaganju te koje su posljedice njihovih izbora, a cijelo se društvo mora zapitati kome je to u interesu da se ulaže u vojsku i naoružavanje i od koga se to točno moramo braniti, sukus je tribine.

– Osobe koje iz svojih uvjerenja ne žele služiti vojnu službu to mogu napraviti, a procedura za pozivanje na savjest može se pokrenuti nakon što se novaka pozove na provjeru zdravstvene sposobnosti, ali i za vrijeme vojnog roka. U tom navođenju treba navesti jasne razloge o čemu u roku 30 dana odlučuje MUP, a ako se zahtjev odbije može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Osobe kojima se zahtjev prizna odlaze na civilnu službu koju mogu obavljati u tijelu državne uprave koje obavlja poslove civilne zaštite ili jedinicama lokalne samouprave, kazala je Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice RH.

Matija Miloš, ustavni teoretičar i nastavnik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, naveo je kako je mirotvorstvo temeljna vrijednost uvrštena u temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske, no koja je sve manje prisutna u javnoj raspravi.

– Svaki zakon koji se donosi i mijenja mora biti usklađen s tim ustavnim vrijednostima kao što je mirotvorstvo, no ono više nije argument niti na najvišim razinama političke rasprave u Hrvatskoj, pa se ne spominje niti u raspravama oko pristajanja ratnih brodova strane sile u naše teritorijalne vode. Mirotvorstvo u operativnom smislu, tj. zakonima i institutu priziva savjesti, ima niz posljedica, ali zabrinjavajuće je da se u Hrvatskoj tu dimenziju polako izbacuje iz igre, što dovodi do toga da Ustav, iako postoji na papiru, u praksi neće funkcionirati, ocijenio je Miloš.

Kako je istaknula Iva Baraba, nastavnica povijesti u Osnovnoj školi Podmurvice koja je sudjelovala u izradi i provedbi radionica na temu vojnog roka s riječkim srednjoškolcima, mladi suočeni s ovom temom pokazuju zrele reakcije.

– Pri ispitivanju njihovih stavova vidjeli smo da jako dobro razumiju priču oko militarizacije i propagande nenormalnih događaja koji se događaju u svijetu. O ovoj temi treba pričati s mladim ljudima koji su uključeni u proces militarizacije društva, a imaju slobodu izbora, no uvijek je puno bitnije pričati o njenim uzrocima i kod djece poticati kritičko zauzimanje stava. Kako je rekao jedan od sudionika, nadamo se da rat nije jedino za što smo vrijedni našoj vladi, navela je Baraba.

Militarizacija u čijem interesu?

U panel raspravi sudjelovali su i Igor Bezinović, riječki redatelj koji je iznos svoje novčane nagrade Grada Rijeke donirao za osvještavanje i educiranje srednjoškolaca i srednjoškolki o prizivu savjesti, Sara Sušanj, izvršna direktorica Udruge Delta koja za srednjoškolce organizira i provodi edukativne radionice na temu mira, militarizacije i prava na priziv savjesti, kao i Zoran Žmirić, riječki književnik i glazbenik poznat po svojim romanima anti-ratne tematike.

Prema Bezinovićevim riječima, antimilitarizam je utkan u vrijednosni identitet Rijeke koja je kroz povijest patila zbog svoje uloge u vojnoj industriji.

– Šokantan je izostanak informiranja o nečijim pravima, neovisno o tome što tko misli o temeljnoj vojnoj obuci. Brend Rijeke onaj je grada koji je antimilitaristički, antinacionalistički i antifašistički, a on počiva na njegovoj tužnoj prošlosti. Rijeka ima pravo na antimilitarizam, posebno zato jer je bila u potpunosti razorena u Drugom svjetskom ratu. O tome danas nedostaje govora, kao što nedostaje govora o tome da su torpedo Roberta Whitehead i slični projekti bili vođeni imperijalističkim i kapitalističkim interesima, a ne općoj dobrobiti ovog grada, kazao je redatelj filma “Fiume o morte”, dok je Sara Sušanj navela kako se pasivizaciju mladih ljudi o kojima se odlučuje bez njihovog učešća treba promijeniti kroz aktivan javni angažman, uključujući prosvjede kakve organiziraju srednjoškolci i studenti u drugim NATO zemljama.

Zoran Žmirić istaknuo je kako umjesto priziva savjesti treba koristiti termin prava na izbor služenja, kao i zapitati čije će točno naredbe hrvatski vojnici slušati.

– Hrvatska je dio NATO pakta koji vodi zemlja koja agresivnom politikom otvara stotine ratnih žarišta diljem svijeta i vodi napadačke ratove. Možemo li mi kao društvo očekivati da će našu djecu netko iz NATO-a pozivati da idu u npr. Afganistan i brane interese naftnih kompanija, naveo je autor anti-ratnih uspješnica “Pacijent iz sobe 19” i “Blockbuster”.

Tribina u organizaciji Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, koju je predvodila zamjenica predstojnika Centra Valentina Otmačić, održana je na Međunarodni dan priziva savjesti koji se obilježava 15. svibnja.

Diskriminacija prizivača savjesti

Na tribini, tijekom koje je prikazano i svjedočanstvo djevojke koja je uložila priziv savjesti na obvezno služenje vojske u Izraelu, navedeno je i kako su mladi koji se upute na služenje civilne službe diskriminirani u odnosu na one koji temeljnu vojnu obuku prođu.

Prema uredbama na snazi, polaznici temeljne vojne obuke kojima su za vrijeme služenja plaćeni svi troškovi, primaju više od 1.100 eura mjesečno te ostvaruju prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima i upravnim tijelima JLRS, dok osobe koje civilni rok služe u sustavu civilne zaštite i jedinicama lokalne samouprave primaju tek 340, odnosno 170 eura mjesečno. Zbog razlike u uvjetima služenja podnesena je ocjena ustavnosti o Vladinim uredbama o čemu će konačnu odluku donijeti Ustavni sud, navela je Dijana Kesonja.