Glasnogovornik Pentagona odbio je komentirati informaciju, a jedan je zastupnik rekao da odluka još nije proslijeđena u Kongres. Nema nikakve službene objave o tomu.

Odluka, o kojoj je prvi izvijestio Army Times, donesena je samo dva tjedna nakon što je Pentagon izvijestio da iz NATO-ove saveznice Njemačke povlači 5000 vojnika, dijelom zbog sve većeg jaza oko rata s Iranom između Trumpa i Europe.

Jedan američki dužnosnik, koji je razgovarao s Reutersom, želeći ostati anoniman, kazao je kako smatra da je odluka o Poljskoj dio kratkoročnog rješenja koje će u konačnici ipak omogućiti prethodno najavljeno povlačenje iz Njemačke. Ondje je stacionirano 35.000 američkih vojnika. Ta bi informacija mogla upućivati na to da bi trupe, koje su trebale biti privremeno raspoređene u Poljskoj, mogle doći odnekud drugdje.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je kako je dobio jamstva da na sigurnost Poljske neće utjecati nikakve odluke o prisutnosti američkih trupa, piše Reuters.

“Dobio sam jamstva, a to mi je također važno, da su te odluke logističke prirode i da neće izravno utjecati na sposobnosti odvraćanja i na našu sigurnost”, rekao je u petak na konferenciji za novinare.

SAD preispituje prisutnost svojih vojnih snaga u Europi. Već dugo se očekuje da će se njihov broj smanjiti, osobito nakon Trumpovih zahtjeva da NATO preuzme veću ulogu u obrani Europe. Pentagon još nije detaljno pojasnio na koji način zamišlja buduće razmještanje trupa na kontinentu.

Trumpov gnjev zbog Irana

Trump je gnjevan i zato što se europski saveznici nisu pridružili američkom ratu protiv Irana te se zbog toga sukobio s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji je prošli mjesec rekao da su Iranci u pregovorima ponizili SAD.

Senatorica Jeanne Shaheen, demokratkinja koja sjedi u Odboru Senata za oružane snage, novinarima je rekla kako se čini da je odluka o Poljskoj iznenađujuća. “Koliko znam, nismo obaviješteni o tomu”, rekla je novinarima.

Kada je objavljena informacija o povlačenju iz Njemačke, visoki američki dužnosnik je kazao da će to vratiti razinu američkih trupa u Europi otprilike na razinu otprije 2022., prije nego što je zbog ruske invazije na Ukrajinu bivši predsjednik Joe Biden odlučio ondje nagomilati američke trupe.

Najnovija odluka o povlačenju trupa uslijedila je usred sve većeg pritiska Washingtona na europske zemlje da povećaju troškove za obranu i nakon optužbi po kojima im je oslanjanje na američke snage omogućilo da zanemare vlastite vojne snage.

Reuters je prošli mjesec ekskluzivno izvijestio o internom e-mailu Pentagona u kojem se navode opcije kojima će se kazniti saveznice NATO-a za koje Washington smatra da nisu poduprle američke operacije u ratu s Iranom, a tu je i suspenzija Španjolske iz NATO-a i preispitivanje američkog stava o britanskom zahtjevu u pogledu Falklanda.

Uznemireni zbog posljednje Trumpove kritike izrečene na račun NATO-a zastupnici obiju stranaka prošle su godine podržali odredbu Zakona o nacionalnoj obrambenoj autorizaciji ili ​NDAA, kojom se zabranjuje smanjenje broja vojnika u Europi ispod 76.000. Trump je tu mjeru potpisao u prosincu.

No administracija ipak ima određenu slobodu. Odredba NDAA omogućuje predsjedniku da smanji broj vojnika ispod 76.000 potvrdi li da se konzultirao sa saveznicima u NATO-u i pruži neovisne procjene o tome kako bi to utjecalo na sigurnost SAD-a, na savez i na odvraćanje ruske agresije.

Visoki vojni dužnosnik NATO-a je, komentiravši ulogu savezničkih raspoređivanja rekao da rotacijske snage nisu ključne za planiranje saveza.

“Rotacijske snage ne uzimaju u obzir NATO-ove planove odvraćanja i obrane”, rekao je dužnosnik. “NATO će nastaviti održavati snažnu prisutnost na svome istočnom krilu, posebno kada su posrijedi kanadske i njemačke trupe ondje. Savez nastavlja s bliskim konzultacijama s nadležnim tijelima u vezi s tim pitanjem.”

Krajem prošle godine u Europi je bilo oko 85.000 američkih vojnika.