Nina Obuljen Koržinek / Foto Davor Kovačević
"Naš je cilj da vratimo povjerenje u medije. To je ključno za naša demokratska društva", istaknula je
povezane vijesti
ZAGREB – Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je u četvrtak da su vjerodostojne informacije danas važnije no ikad, u vremenu sve veće količine dezinformacija i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.
Danas je pomalo paradoksalno koliko se nakon tolikog razvoja medija pojavila kakofonija informacija i koliko je potrebno jačati medijsku pismenost, jačati sposobnost svakog građanina da prepozna istinu od dezinformacije kako bi bio otporan član društva i odgovoran član zajednice, rekla je ministrica u središnjem Dnevniku HRT-a uoči obilježavanja 100 godina Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije.
Borba protiv dezinformacija predstavlja jedan od ključnih izazova za demokratska društva. Ministrica kaže da joj je teško reći koliko je društvo svjesno opasnosti.
“Puno se radi posebno na medijskoj pismenosti s djecom i mladima, ali bojim se da nismo do kraja svjesni do koje mjere smo uhvaćeni u mrežu potencijalnih dezinformacija i lažnih vijesti”, rekla je ministrica.
Naglasila je da je tu velika razlika između mainstream medija koji imaju urednike, provjeravaju informacije i odgovaraju za sadržaj i onoga što posreduju društvene mreže, a mnogi ljudi smatraju medijima. “Ali to nisu mediji, tu ne postoji nikakva urednička odgovornost”, upozorila je.
Zabrinjavajući su podaci, dodala je, da veliki broj građana izbjegava vijesti, te da se puno brže šire dezinformacije nego provjerene vijesti “Naš je cilj da vratimo povjerenje u medije. To je ključno za naša demokratska društva”, istaknula je.
Ministrica je podsjetila i na državne projekte usmjerene na provjeru činjenica. Važno je jačati otpornost društva, a to možemo samo ako jačamo otpornost svakog građanina. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti smo kao jedna od prvih država financirali rad fact-checkera koji su se organizirali tako da su se udružili s akademskom zajednicom, novinarima i udrugama.
Provjeravaju se teme od sigurnosti hrane i zdravlja do klimatskih promjena, dodala je.
Govoreći o mladima koji se dominantno informiraju putem društvenih mreža, rekla je da bi medijska pismenost trebala imati snažnije mjesto u obrazovnom sustavu. Organiziramo dane medijske pismenosti koji su proizveli velik broj priručnika. U školama se jako puno radi, ali to je zasad međupredmetni sadržaj. Sljedeći korak je financiranje velikog nacionalnog projekta razvoja centara medijske pismenosti koji se naslanjaju na knjižnice. Svakako smatram da bi i u formalno obrazovanje jače trebalo uključiti medijsku pismenost. To je nešto što moramo razviti, poručila je ministrica.
