Krajem siječnja ove godine gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i njezin zamjenik Vedran Vivoda sazvali su izvanrednu sjednicu na kojoj su izvijestili javnost da će Grad Rijeka prema odluci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost morati vratiti gotovo četiri milijuna eura europskih sredstava s kojim je financirana izgradnja sortirnice u Mihačevoj dragi. Tada je gradonačelnica Rinčić žalbu na tu odluku Fonda, nadajući se da nemali novac neće morati biti vraćen, ali na kraju pravne bitke rezultat je identičan onome iz siječnja 2026. godine – žalba je odbijena i Grad Rijeka ostaje bez oko četiri milijuna eura.

Upravna tužba

Zanimalo nas je može li se u pravnom smislu još nešto napraviti.

– Pravni koraci koji slijede konkretni su i imenovani. Prvo, Grad Rijeka uključit će se u svojstvu oštećenika u kazneni postupak koji se po potvrđenoj optužnici Ureda europskog javnog tužitelja vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv bivše pročelnice Irene Miličević i bivše direktorice Komunalnog društva Čistoća Jasne Kukuljan – čime se otvara procesna mogućnost postavljanja imovinskopravnog zahtjeva u tom postupku. Drugo, Grad Rijeka pristupit će ostvarivanju odštetnih zahtjeva u građanskom postupku protiv osoba i subjekata koji su se nagodili i koji su pravomoćno osuđeni u predmetu sortirnice – bivšeg gradskog službenika Eddyja Ropca, projektanta Darka Žagara i trgovačkog društva Tehnix d.o.o. Treće, Grad Rijeka razmotrit će i podnošenje tužbe Upravnom sudu u Rijeci protiv rješenja Ministarstva u zakonskom roku od 30 dana od dostave, ako za to postoje procesne pretpostavke i pravni interes budući da ista ne odgađa daljnju provedbu rješenja, pojasnili su u Gradu Rijeci.

Budući da je riječ o milijunima eura, pitali smo o kojem se točno iznosu radi, glavnica, eventualna kamata, te s koje pozicije u proračunu će se ta sredstva “uzeti” i koja je daljnja procedura vezana uz to.

– Način podmirenja obveze još nije definiran s obzirom na to da je riječ o zaista značajnom iznosu, pa će biti potrebno utvrditi na koji će se način osigurati sredstva. Također, u ovom trenutku još uvijek nije poznat konačan iznos obveze jer nije utvrđeno uključuje li i obračun kamata, odnosno u kojem iznosu, odgovorili su na Korzu 16.

Predmet Viktoria

Budući da je riječka izvršna vlast najavila da će podnijeti tužbeni zahtjev protiv odgovornih kako bi se šteta počinjena Gradu Rijeci nadoknadila od pravomoćno osuđenih, pitali smo jesu li u tom kontekstu poduzeti pravni koraci.

– U srodnom predmetu Viktoria, koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod brojem Kov-Us-26/2025, Grad Rijeka je 23. veljače 2026. godine u svojstvu oštećenika već postavio imovinskopravni zahtjev kojim od optuženika – bivšega gradonačelnika Vojka Obersnela, Samira Baraća, Srđana Škunce i Zlatka Košćine – solidarno potražuje iznos od najmanje 175.999,94 eura, uvećan za zakonske zatezne kamate od dana nastanka štete pa do isplate, a o osnovanosti i visini tog zahtjeva odlučit će u konačnici sud. Dakle, svako pravomoćno utvrđeno kazneno djelo na štetu Grada Rijeke i njegovih građana sankcionirat će se i imovinskopravno – kako u predmetu sortirnice, tako i u predmetima koji su tijekom proteklih godina ostali otvoreni, prešućeni ili procesno zakopani. Pojedini takvi postupci, gdje za to postoje zakonske pretpostavke i pravni interes, bit će reaktivirani. Pravna pasivnost Grada prema vlastitim štetama je bila politika koja se sada mijenja, te Grad Rijeka neće dopustiti da se gotovo četiri milijuna eura javnog novca pokopa starim mitovima, uigranim relativizacijama i pokušajima da se odgovornost bivše vlasti orkestrira kao politički napad na aktualnu. Naprotiv, napravit će sve u svojoj pravnoj moći da novac građana vrati građanima, naglasili su u Gradu Rijeci.

Nagodbe dvojice optuženika i tvrtke Texnix s EPPO-om

Kada je riječ o aferi sortirnica, ona je rezultirala najprije privođenjem, a onda i podizanjem optužnice Ureda europskog javnog tužitelja protiv bivše pročelnice Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irene Miličević, tadašnje direktorice Čistoće Jasne Kukuljan, čakovečkog poduzetnika Darka Žagara te Eddyja Ropca koji je radio u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Tijekom postupka Eddy Ropac se nagodio s EPPO-om, a na osnovi nagodbe Županijski sud u Zagrebu ga je osudio i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 10 mjeseci, a koja je zamijenjena radom za opće dobro. U kaznu mu je uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru pa mu je preostalo odraditi oko 240 sati dobrotvornog rada i plaćanje 10.000 eura sudskih troškova. Županijski sud u Zagrebu na temelju EPPO-ove optužnice proglasio je krivim i Darka Žagara i tvrtku Tehnix zbog zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u počinjenju tih kaznenih djela u vezi s izgradnjom sortirnice otpada na lokaciji Mihačeva draga. I Žagar se nagodio s tužiteljstvom pa je uvjetno osuđen na godinu dana zatvora uz četverogodišnji rok kušnje, dok Tehnix nakon nagodbe mora platiti kaznu od 400.000 eura.