Od pljeskavica do odrezaka, crveno meso je osnova prehrane mnogih ljudi. Ono može biti dio uravnotežene prehrane ako se konzumira umjereno, no pretjerani unos može značajno utjecati na zdravlje srca i ostatka tijela.

Stručnjaci za Real Simple objašnjavaju dugoročne učinke koje prevelika količina govedine, janjetine ili svinjetine ostavlja na vaš organizam.

Foto: iStock

Nutritivna vrijednost i sastav crvenog mesa

Crveno meso uključuje govedinu, svinjetinu, janjetinu, teletinu i kozje meso. Riječ je o namirnici bogatoj proteinima, željezom, vitaminom B12 te mikronutrijentima poput cinka i selena. Ipak, za razliku od biljne hrane, crvenom mesu nedostaju vlakna, antioksidansi i vitamin C.

Ono što ga čini problematičnim za srce je visok udio zasićenih masti. U usporedbi s piletinom ili ribom, crveno meso sadrži znatno više zasićenih, a manje nezasićenih masti, što izravno utječe na razinu kolesterola i stanje krvnih žila.

Utjecaj na srce: kolesterol i krvni tlak

Kada jedete previše crvenog mesa, zasićene masti ometaju rad receptora koji uklanjaju “loš” LDL kolesterol iz krvi. To dovodi do nakupljanja plaka u arterijama, stanja poznatog kao ateroskleroza, koje drastično povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Drugi veliki neprijatelj je natrij. Iako svježe meso prirodno sadrži malo soli, tijekom prerade i pripreme (osobito u restoranima ili kod suhomesnatih proizvoda poput slanine i kobasica) količina natrija može skočiti s 50 mg na više od 1000 mg po porciji. Višak natrija uzrokuje zadržavanje vode, što povećava volumen krvi i podiže krvni tlak, tjerajući srce da radi znatno teže.

Foto: iStock

Skrivene opasnosti: TMAO i upale

Osim masti i soli, proces probave crvenog mesa stvara spoj zvan TMAO (trimetilamin N-oksid). Bakterije u crijevima pretvaraju nutrijente iz mesa u ovaj spoj koji je izravno povezan s otvrdnućem arterija i vaskularnim oštećenjima. Također, hem-željezo prisutno u mesu može pridonijeti oksidaciji LDL kolesterola, što dodatno oštećuje stijenke arterija.

Posljedice za ostatak tijela

Pretjerani unos crvenog mesa ne pogađa samo srce, već utječe i na druge sustave:

• Zdravlje bubrega: Povećana proizvodnja TMAO-a stvara pritisak na bubrege jer oni teško prerađuju taj višak otpadnih tvari.

  
  

• Rizik od raka: Visoka konzumacija povezuje se s povećanim rizikom od raka dojke i većine karcinoma probavnog sustava.

  
  

• Metaboličko zdravlje: Češći unos povezan je s metaboličkim sindromom, što uključuje pretilost u području trbuha, visoki šećer u krvi i visoki krvni tlak.

  
  

Koliko je mesa “previše”?

Kardiolozi općenito preporučuju ograničavanje crvenog mesa na najviše jednu do tri porcije tjedno. Jedna porcija iznosi oko 85 grama, što je otprilike veličina špila igraćih karata.

Ako želite zadržati crveno meso u prehrani, birajte nemasne komade (poput buta ili pisanice) i pripazite na način pripreme kako biste izbjegli suvišnu sol.

Za bolju dugovječnost srca, stručnjaci savjetuju da što češće birate alternativne izvore proteina poput ribe, peradi bez kože, graha, leće i orašastih plodova.

Foto: iStock